Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Te Wharekura Ministry of Education.

Mā te pouako navigation


Ko ngā Māori o Rānana

Nā T. S. Kāretu

Mate kāinga tahi, ora kāinga rua. Āe rā, ko te kāinga nā kua mahue atu i a mātau ki muri, ā, kua waiho e mātau ko konei, ko Rānana, hei kāinga tuarua mō mātau ināianei.

He tokomaha tonu ngā Māori kei Rānana nei, ēngari ko ētahi ko ngā ingoa noa iho kei te rāngona, ko te tangata ake kāore i te mōhiotia. Ko ētahi kāore kē i Rānana nei e noho ana, ēngari kei ētahi atu wāhi o Ingarangi nei. Otirā, ko mātau ake o Rānana nei he rōpū haka tā mātau, ā, ko te ingoa i tapā ai e mātau ko Aotearoa. Ko tā mātau mahi he whakangahau i ngā mea o konei. Kua nui tonu ngā wāhi kua tae mātau, ā, he maha tonu ngā tono mai kua tautokona e mātau.

I tērā tau, i te 15 o Āperira, i tae mai te tono kia haere mātau ki tētahi kura kaiwhakaako, ki reira whakangahau ai i te whakaminenga. Ehara i te mea ko mātau anake ngā mea i te whakangahau i te ope nei; nō Ahitereiria ētahi, a, nō Whīti hoki ētahi. Nā mātau i tīmata, ā, nā ngā mea o Whiti i whakamutu. Umere ana te katoa i ā mātau waiata, ā, koa ana hoki te ngākau i te mōhiotanga kua pārekareka i a mātau te nuinga. Ko te nuinga o te ope nō konei ake, ā, kātahi anō rātau ka kite i tēnei mea, i te haka Maori.

Nā, i te 25 o Hūrae i te tau kotahi mano e iwa rau e ono tekau mā rua, i whakatūngia he pō ki Rānana nei hei whakanui i te tangata tino rongonui nei, i a Lord Freyberg. Ko tēnei tohu ki a ia nō ngā mea katoa o Niu Tīreni kei Rānana nei e noho ana, ā, nā tēnei i tae mai ai te tono ki a mātau mena mātau e whakaae ana ki te pōwhiri atu i a ia. I whakaae atu mātau, ā, nō te taenga mai o te pō i whakaritea ai, i tū mātau ki te atamira, ā, nō te kuhunga mai o Freyberg rāua ko tana kuia, ka tū te waha o tētahi o ā mātau kōtiro ki te karanga, Haere mai e te manuhiri tūārangi e, haere mai, haere mai! Ihiihi ana te kiri i te kaha wana o te karanga a te kōtiro nei-hoki ana ngā mahara ki ngā marae o te wā kāinga nā. Whai mai i muri i te karanga nei ko tā mātau pōwhiri:

E, pōwhiritia atu!
Haere mai, haere mai!
Aue! Haere mai rā taku nui, taku wehi,
Taku whakatiketike i ahau ki runga rā e!

Nō te mutunga o te pōwhiri, ka tau te whakaminenga ki raro, ā, waiho ana ko mātau hei whakaoti i te wāhi i whakaritea ki a mātau. Ko tā mātau haka ko te mea e mōhiotia whānuitia ana i konā, ko Ka Panapana.
I ara rā! Ka panapana!

A! ha, ha!
Ka rekareka tonu taku ngākau
Ki ngā mana ririki i Pohatu-whakapiri

Whai mai i muri i a mātau ko ngā whaikōrero whakanui i te tangata nei. Nō te mutunga o ngā mihi ki a ia me tana whakahoki i ngā mihi nei, ka haere te whakaminenga ki te kai, a, ki te kōrerorero hoki.

Ko ngā Māori o Rānana.

  

Ko te rōpu e tuku waiata ana.

Nā, i te tīmatanga o tērā tau, ka whakahōnoretia e te Kuini tō mātau rangatira o konei - te waha o te Kāwanatanga o Niu Tīreni i Ingarangi nei. Ko te tohu i uhia ki a ia ko te K.C.M.G. Nā, i whakatūngia he pō mōna, hei whakaatu ki a ia i te koa o ngā mea o Niu Tīreni kei konei mō tana whiwhinga i te hōnore nei. Riro ana mā mātau e whakangahau ngā mea i tae mai ki te whakanui i a ia. Ko te whakaminenga i taua pō e toru rau. I whiua tēnā mea te kai, ā, ko ngā kai katoa nō te wā kāinga mai nā - he tio, he ika, he kūmara, he hipi me ērā atu mea o konā. I āta manaakitia mātau i te pō nei, ā, pakipakitia ana hoki mātau e te katoa.

Ko tētahi o ngā wāhi kua tae mātau ko te whare wānanga rongonui o konei, ko Cambridge. I tino manaakitia mātau e ngā ākonga o tēnei wāhi, ā, pai ana hoki tā mātau haka i tā rātau mahi tiaki i a mātau.

I tētahi pō anō, i haere mātau ki Bexleyheath, tētahi wāhi anō o konei. I tonoa mai ai mātau nā te mea i kitea mātau e haka ana e tētahi o ngā mea o te wāhi nei, ā, nāna i kōrero ki tana komiti. Ko tēnei iwi i tino pīrangi ki ā mātau waiata, haka hoki, ā, kāore kē rātau i pīrangi kia mutu tā mātau mahi.

Ahakoa ko hea te wāhi o konei kua tae mātau, kua tino whakamanuhiritia mātau e ngā mea nāna te tono.

I a au i tae mai ai ki Ingarangi nei, kua tīmata kē te rōpū nei. Kei te mōhio katoa tātau he iwi piritahi tātau, te iwi Māori, ā, nā reira hoki i pai ai te rōpū nei - he whakakotahi i ngā Māori o konei. Kaua e pēnei kei roto katoa ngā Māori o konei i te rōpū nei - ko ētahi noa iho kua whakauru mai. Nā reira ko ēnei kōrero āku kei te pā noa iho ki ngā mea e āta mōhiotia ana e au.

Ko te nuinga o ngā Māori e taetae mai ana ki kōnei kei te mōhio ki te haka, ēngari kāore i te tino mātau ki tō rātau nei reo. Kāore rā tēnei e taea te aha nā te mea kei te mōhio katoa tātau kei te iti haere te mōhio o ēnei whakatipuranga ki te reo o ō tātau tipuna. Ko ētahi anō kei konei he Māori motuhake nei - reo mai, whakaaro mai, he Māori. Kotahi noa iho te mea kua tae mai ki konei kāore i mōhio ki te haka i mua i tana taenga mai, ēngari kua mōhio haere ināianei.

I pai ai ko te nuinga o ngā mea tae mai kei te mōhio ki te whakarongoahakoa he paku noa iho te mōhio, kei runga rawa atu tēnei. He nanakia ha tēnei, nē? Kei konei anō ētahi kāore kē nei i te paku mōhio ki te whakarongo, ā, atu i ngā āhua, me kī he Pākehā.
Ko ā mātau waiata o konei kei te mōhiotia katoatia mai i konā. Kei te whakamātau au ki te pupuri anō i ētahi o ā tātau waiata ake. Tēnei mea te pōwhiri, te karanga me ngā tikanga e pā ana ki ēnei taonga kei te puritia e mātau, kia ea ai tā Tā Apirana i ki ai: ... Ko tō ngākau ki ngā taonga a ō tīpuna Māori hei tikitiki mō tō māhuna ...

I tētahi o ā mātau pō, i mahia e mātau te waiata a Te Maipi o Ruātoki:

E te rangatahi,
Maranga mai, karangatia!
Nōu te ao i tēnei wā.
E tū, hāpainga rā tō iwi.

Ko ētahi kupu hei whakaarotanga mō te tangata kei roto i te waiata nei. Ko tētahi anō o ngā waiata tino pīrangi mātau ko tēnei:

Tōia mai te waka nei,
Kūmea mai te waka nei,
Ki te takotoranga i takoto ai.
Tiriti te mana motuhake.

He tino pīrangi anō hoki ngā mea o konei ki te waiata nei ka rongo ana rātau.
Ko tētahi o ngā waiata tino ātaahua ki a au, ā, kei te pīrangi katoa mātau, ko te mea rongonui rā a Tuini Ngāwai:

Arohaina mai e te Kīngi Nui,
Manaakitia rā ō tamariki e.
Horahia mai rā te mārie nui ki te
Hokowhitu-a-Tū toa.

Ko tētahi o ā mātau haka ko tēnei i whakaakona mai ki a au i a au i Taumarunui. He poto, ēngari he pai, a, he tau hoki ngā kupu:

I haria, i haria mai e mātou
Te aroha ki runga i a koutou e tau nei.

He pai tēnei haka hei pōwhiri tangata. Anei anō tētahi o ngā waiata pīrangi rawa atu ngā mea o konei:

Haere, e tama mā
Ki te pakanga e.
Kikini rawa i te manawa e.

Tae atu anō hoki ki tēnei:

He aha kei taku uma
E pātuki ake nei?
He aroha rā, e hine.
He aha ka uia e?

Ko tētahi o ā mātau pātere whai ringaringa ko tēnei:

Taku ripene pai
E kakapa haere atu rā.
Hei aha?

Ko tā mātau waiata pōwhiri tangata ko tēnei:

Haere mai, nau mai rā,
E ngā iwi e, haere mai ...

ā, ko tēnei anō hoki tētahi o ngā waiata tino pīrangi mātau. He pai tēnei waiata; he tau ngā kupu, ā, he wana anō hoki.

Koinei rā ētahi o ā mātau waiata, a, hui atu hoki ki ēnei ko ngā poi me te tīrākau anō hoki. Kei te nui tonu ngā waiata kei te toe, ā, hei kō ake nei pea wātea ai mātau ki te whakaako na te mea he rite tonu te taetae mai o ngā tono kia haere mātau ki te whakangahau haere i nga rōpū o konei.

Katoa mātau o roto i te rōpū nei ka tekau mā whā, ā, ko ētahi atu taki haere noa mai ai ki te mātakitaki, ki te kōrerorero noa iho rānei. Ko ētahi kua taki moemoe tāne, ā, tokorua ngā mea tāne kua moemoe wahine, ā, nō konei ake hoki ā rātau tāne me ā rātau wāhine.

Ko ētahi o ngā Māori nei kua roa tonu ki konei. Ko tētahi kua tekau tau kē ki konei, ēngari ko tōna reo ake kei te mau tonu i a ia. I waimarie noa iho taku tūtakitanga ki te wahine nei, ā, nō tana kōrerotanga tuatahi mai ki a au i te pēnei kē ia ko ia anake te Maori i Rānana nei. Nō konei ake tana tāne, ēngari i moe mai rāua i te kāinga nā, ā, ko ā rāua tamariki i whānau katoa mai ki konei. He tokomaha tonu hoki kua rua tau, toru tau rānei ki konei. Ko ētahi atu anō hoki nō nā noa nei i taki taetae mai ai. Ahakoa nō hea ngā Māori tae mai ki konei, mōhio kau ana rātau he rōpū Maori kei konei, kua tae ake kia kite ai ko wai a rātau e mōhio ana.

E whai ake nei ināianei ētahi whakataukī e pā ana ki ngā iwi e whai uri ana ki konei:

Te Arawa mangai nui.
Tūhoe moumou kai, moumou taonga, moumou tāngata ki te Pō. Waikato taniwha rau; he piko he taniwha, he piko he taniwha.
Ko Hikurangi te maunga, ko Waiapu te awa, ko Ngāti Porou te iwi.
Ngāpuhi kowhao rau.
Taranaki waewae hakoko.

NGĀTI KAHUNGUNU: Heretaunga huka nui.

Ka kite iho ai koutou he nui tonu ngā waka kua ū mai ki konei. Nā te huruhuru rā ēnei manu i tau mai ai ki konei, ā, mā te huruhuru anō hoki e rere pēnā atu ai ki te wā kāinga nā. Heoi anō rā, mā ngā kupu o tētahi o ā mātau waiata e kawe atu ngā whakaaro o ngā mea o konei:

Otirā te mea nui ko te aroha rā ki a koutou e.

Ki runga ^



Site map


Footer: