Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Te Wharekura Ministry of Education.

Mā te pouako navigation


E kōrero kau ana

Nā Merimeri Penfold
Nā Peter Gossage ngā pikitia

Child holding finger up to show to adult. Another child is in the background.

"He aha te mate?"
Kei te tangi hotuhotu a Tangi, te kōtiro a Mata.
"Taku ringa."
"He aha? Tēnā."
"Kua motu taku ringa."
"Kāti te tangi pēnā! Me pēhea i motu ai?"
"Nā Miki te māripi i kukume i ahau."
"Tēnā hoki, kia kite ahau."
"Kei te mamae rā."
"Taihoa koa. Tēnā. Kāti te tangi!"
"Kaua e pania ki te rongoa. Kei kakati."
"Hōhā! Nā, kua mutu te toto. Tēnā, māku e muku kia mā."
"Kia pai, e Ma. Kei toto anō."
"Tēnā. E kore e toto."
Ka mukua te ringa o Tangi e Mata, ka pania ki te rongoa.
"Nā, kua pai, kua mutu te toto ināianei. Kei te kakati?"
"Kāo. Āe, kua ora."
"Taihoa e haere. Me takai tō ringa i te tuatahi."
Ka takaia, ka mutu ka mea a Mata ki tana kōtiro,
"Tēnā, haere, tīkina a Miki kia haere mai ki ahau."
Ka oma a Tangi ki a Miki me te karanga haere, "Miki! E Miki!
Haere mai ki a Māmā!"
"He aha? Kei te hiahia a Māmā ki ahau?"
"Āe. E mea mai ana a Māmā kia haere atu koe ki a ia."
"He aha te mea? He aha ai? Mō te motunga o tō ringa?"
"Āe. I motu rā i a koe."
"E Tangi! Kaua e teka! Nāu anō koe i motu ai."
"Nāu rā te māripi i kukume i ahau, e Miki. Tēnā, e oma!
Kei te tatari mai a Māmā."
"E Tangi! Ki te patua ahau āianei e Māmā, ka tino tukitukia koe e ahau!"
Nā, ka haere ngātahi rāua ki tō rāua whaea, ka tae, ka pātai tērā, "E Miki, he aha tō mahi ki a Tangi?"
"Nā Tangi anō a ia i motu ai. Nāna te māripi i tango i ahau. I te korenga ai e hoatu e ahau i tana inoitanga mai, kātahi ka haere mai, ka kūmea."
"Kei te tika tērā kōrero a Miki, e Tangi?"
"Āe. Kīhai hoki i hōmai e Miki ki ahau."
"Kua kōrerotia ki a koutou katoa tēnei tohutohu kaua rawa e whawhai me te māripi. Nā, kaua kōrua e wareware ki tēnei. Tēnā, e puta, haere ki waho!"
Ka puta a Miki rāua ko Tangi.

"E Kui, kua riro te pahi?" te pātai a Pani.
"He aha? He aha tō pātai, e Pani?"
"E hoa! Kei te turi koe?"
"Āe. Kei te turi."
"Ā! Kua riro te pahi?"
"Kao, kāhore anō."
"Kei hea rā?"
"Ha, kei te haere mai pea," te whakahoki a te hoa o Pani, a Tai.
"Ka tika hoki tēnā."
"E ahu ana koe ki hea, e Pani?"
"E haere ana ki te library."
"He aha ai?"
"Ki te tiki pukapuka kōrero mā māua ko taku teina."
"Ki tēhea library?"
"Ki te library o Ponsonby. E ahu ana koe ki hea?"
"E haere ana ahau ki te tūtaki i taku kuia, i a Hinekui."
"I hea? I Ponsonby?"
"Āe."
"He aha ia tē haere mai ai mā runga i te pahi, e Tai?"
Nā Pani te inoi.

Two girls getting onto a bus.

"He tauhōu ki te taone. He tauhōu ki ngā pahi o tēnei kāinga."
"Ka aroha hoki. Anā! E haere mai nei te pahi."
Ka tū te pahi, ka piki atu te tokorua nei ki runga. Kua mea a Pani ki te kaitaraiwa, ki a Timo, "Kia ora, e Timo. He tīketi ki Ponsonby."
"Kia ora!" te whakahoki a Timo. "Tekau hēneti."
Nā, ka piki atu ko Kui me te kī, "Kia ora koe. Anei te tekau hēneti."
"Kia ora. He aha tēnā? He tīketi ki Ponsonby?"
Ka mutu, ka noho ngā tokorua nei ki raro, ka neke haere te pahi, ka rere haere ki te harihari tāngata i roto o Ākarana.

E tū ana a Toi rāua ko Turi i te taha o te rori, e titiro waho ana ki te moana o Waitematā. Ka mea ake a Turi,
"Ko wai tērā?"
"Tēhea?"
"Tērā e hoe mai nei ki uta. Kāhore koe e kite ana?"
"E kite ana."
"Tēnā, ko wai?"
"Ki taku mōhio, ko Pari."
"Ko wai?"
"Ko Pari."
"Āe. Ko te pāpā o Heta."
"E hoa! Ehara rā tēnā i a Pari."
"Ko Pari rā, e Turi."
"Kāo. He nui rawa tēnā tangata mō Pari."
"He tika. Ko wai ra?"
"Ki te āhua o te hoe, ko Paerau. Āe, ko Paerau."
"Kei te tika. I te nui mai anō, ko Paerau."
"Ko Paerau rā. Nā, kua ū mai ki uta."
Kua karanga a Turi, "Ko koe tēnā, e Pae? Kia ora!"
"Kia ora, e Turi! Tēnā koe, e Toi!"
"Tēnā koe, e hoa!" e mea ana ko Toi.
"E aha ana kourua i konei?" te pātai a Paerau.
"I heke noa iho ki te haereere," ki tā Turi.
"E hoki ana kourua ināianei?"
"E Toi, e hoki ana tāua ināianei?"

Two boys look as a man holds up a fish. The top of a wooden boat hull is between them.

"Āe. Me hoki tāua. He aha ai, e Pae?"
"Haria atu he ika mā kourua."
"Me pēhea tāua, e Turi?" te pātai a Toi.
"Āe. Haria he ika māu. Kia hia māku, e Pae?" te inoi atu a Turi.
"Kia maha tonu. Ngā mea e taea e koe."
"Kia toru māku. Kia hia māu, e Toi?" Nā Turi te pātai.
"Kia rua kau. Kia ora koe, e Pae, mō ēnei. Mā māua koe e āwhina ki te hari i ō mea ki te kāinga."
Nā, ka pai te whakaū a Pae i tōna waka, ka amo rātou katoa i ā rātou haringa, ka haere ki te kāinga o Pae.

 

Tū mai ē!

Tū mai rā!

Tū mai ē!

Tēnā, tūturi!

Tū mai rā!

Tūturi ē!

Tēnā, tuturi!

Together: Tūturi mai rā ē! Tūturi mai rā ē!

Tūturi ē!

Ringa ki te hope ē!

Ringa ki te hope ē!

Tīmata mai rā ē!

Tīmata mai rā ē!

Paki tahi, paki tahi!

Paki tahi, paki tahi!

Paki rua, paki rua!

Paki rua, paki rua!

Together: Paki tahi, rua, toru, whā!

Ki runga ^



Site map


Footer: