Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Te Wharekura Ministry of Education.

Mā te pouako navigation


Te wao-nui a Tāne – ētahi atu reo o ngā taonga pūoro

Nā Hirini Melbourne
Nā Caroline Campbell ngā pikitia

Ko ngā reo o ētahi o ngā taonga pūoro i ahu mai i ngā tangi o ngā ngārara, o ngā manu, o ngā wai, o ngā rākau me ngā hau o te taiao. Tuatahi me kuhu tātau ki te wao nui a Tāne ki te mātakitaki me te whakarongo ki ngā mea o reira.

Ko te atapō te wā pūatatangi o ngā manu. Hai reira oho ake ana te wao i ngā kō o ngā manu. He nui ngā momo taonga karanga manu a te Māori hai whakataurite ki te tangi o ngā manu. Ko tētahi ko te rau rākau tonu hai pepe i te manu. Tirohia ngā whakaahua hai whakaatu i te tauira mō tēnei. Ko ētahi he momo whio he mea hanga i te kōiwi manu, i te kōhatu rānei.

Waiata

E kō
e kō
ngā manu e
i roto
i te māra
a Tāne
kia hiki
ake ai
te atakura
kia whiti
ake ai te rā.

Te karanga weka

Ko tētahi taonga whakamīharoko te whio hai karanga weka. Ko te karanga weka he kakau poto tōna, ā, ko tētahi pito ka piko whakarunga. Kotahi noa te wenewene.

Waiata

Karanga wekaweka
karanga wekaweka
wekaweka whakatoi
wekaweka whakatoi
weka hīkoi
poutoti toitoi
tīmotimo toro haere.

Te ngata pupurangi

I te awatea ko te kohu e noho ana i te kāuru o ngā rākau tū teitei. I ētahi wao ko tēnei te wā puta o tētahi pūorooro reo iereere. Ko wai ra? Nō wai tērā reo? Nō te kēhua pea? Kāo! Nō te ngata pūpūrangi e noho ana ki ngā rau kiekie i ngā peka o ngā rākau tiketike.

Te pūpūharakeke, pūpūwhakarongotaua rānei

Kai Te Aupouri me Ngāti Kurī tētahi atu ngārara ngata he pūpūharakeke tōna ingoa. Ko tētahi ingoa anō hoki he pūpūwhakarongotaua. Ko tēnei ngata kei ngā pūharakeke e noho ana, ā, he kaitiaki no Ngāti Kuri i te wā o ngā pakanga o neherā. Ko te kōrero o tērā iwi me pai tonu te takahi haere a te taua, notemea ki te whakatumekehia tēnei ngata, kua tioro i tana whiopūhihiroa. Nā tērā i mōhio te iwi he kino kei te haere.

Te koauau

Ko te taonga pūoro rongonui a te Māori ko te taonga e kīia nei he kōauau. Ko te kōauau he mea hanga mai i te kōiwi, i te rākau hoki. I ngā wā o mua ko ngā kōiwi kōauau he mea tango mai i ngā parihau o ngā manu nunui o te moana, pēnei i te toroa nei. Ko ētahi nō te waewae kurī, engari ko te tino kōiwi ko tērā o te tangata. Ko te nuinga o ngā kōauau kōiwi i roto i ngā whare taonga a te Pākehā he kōiwi tangata. Ko ēnei ngā taonga whakahirahira o mua.

Ahakoa he mea hanga mai i te kōiwi i te rākau rānei, he rite tonu te hanga o ngā wenewene mō ngā ringa. Ki wētahi e rua, e toru neke noa atu pea ki te ono ngā wenewene. Ko te nuinga o ngā kōauau kai roto o ngā whare taonga ināianei e toru ngā wenewene.

E kīia ana ko te tangi a te kōiwi tangata te tangi iere rawa atu. Hoianō, ko te waiata o raro ake nei he waiata mō te kōauau toroa. Kei roto i tōna reo he tangi mokemoke, he reo wairua nō te manu nei.

Waiata

Toroa tangi ariki
e rere, e rere
ki te rangi
hai kawe atu
i ngā roimata
māturuturu
roimata toroa
hai tukutuku
mo tōku whare
mokemoke.

Te nguru

Arā atu anō tētahi taonga pūoro he āhua rite ki te kōauau. Kotahi noa te rerekē, ko tētahi pito he piko pēnei i te karanga weka nei. Ko tēnei e toru nga wenewene mo nga ringaringa hai hanga rangi waiata. Ko tēnei taonga e kiia ana he nguru. Ka whakatangihia tēnei ma te waha, a, ma te ihu hoki. He kaha tōna reo. Engari ki te whakatangihia ma te ihu ka rongo koe i te hau mapu hotuhotu. Anei tōna waiata.

Waiata

Ko te ngū
o taku ihu
mōhou
e te tau.
Ko te tuki
o taku manawa
mōhou
e te tau.
Ko te roi
o aku mata
mōhou
e te tau.

Ki runga ^



Site map


Footer: