Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Te Wharekura Ministry of Education.

Mā te pouako navigation


Te rā tuatahi i te kura tuarua

He pūrākau nō Ngāti Porou

He ahiahi te wā ka tae atu ahau ki te kura. I reira noa iho e tū ana, kāore e mōhio ana me aha. Kāore i roa, ka puta mai tētahi tama tokoroa. He Māori taua tama.

"He tamaiti tauhou koe? Ko wai koe?"

"E, ko Hēmi Huripara."

Nō hea koe?" "Nō Ngāti Porou, nō te Tairāwhiti, takiwā o Te Araroa."

"Waimarie koe, e hoa. Kei konei anō ētahi o tēnā rohe o te Tairāwhiti. Ko Hūrae tōku ingoa, nō Te Kao ahau. E kore rānei koe e mōhio kei hea tērā wāhi?"

"Kai te mōhio tonu. Kai Ngāpuhi."

"Kāo! Ko te Aupōuri te iwi o reira, kei raro mai ko te Rārawa, kātahi anō ko Ngāpuhi."

"Kātahi anō au ka rongo i tēnā whakamārama. Ki a mātau, ko Ngāpuhi tētahi o ngā ingoa mō te Tai Tokerau."

"Ahakoa, haere mai. Ko tēnei te wāhi mō ōu kākahu, ko tēnei tōu moenga. Mehemea e horoi ana koe, kia horo - kia tere ki a koutou. Kua tata kai tātou."

Ka noho mātau ki te kai. Nā taku tauhou kāore au i pīrangi kai, engari na tētahi poi Māori i kai aku kai. Heoi anō taku mahi he noho, ā, he titiro haere, he whakarongo ki aku hoa kai e kōrero ana. He Pākehā ētahi o ngā taitama, ā, no ngā iwi katoa o te motu ngā taitama Māori. He Māori tūturu ētahi, arā, i te āhua me te tangi o te reo. Ko ētahi he Māori te āhua ēngari he Pākehā anake te reo, me ētahi anō kāore e tino mōhiotia atu he toto Māori rānei kei roto i a rātau.

Mutu ana te kai, ka pōwhiritia mātau e te tumuaki o te kura. "Haere mai, koutou katoa! Haere mai ngā taitama tauhou! Haere mai koutou e whai nei i te mātauranga o te Pākehā! Whāia, e hoa mā, e tama mā, ki tōna mutunga! Kia kaha, kia toa! Mā te pukumahi ka ū te whai. Nā reira, haere mai! Kāti mō ngā mihi. Kia mōhio mai koutou he ture kei tēnei kura. Kaua e takakinotia, kei raruraru koe. Mā koutou, mā ngā mea mōhio ki ngā whakahaere o te kura e āwhina ngā tauhou. Haere katoa tātau ki te karakia. I muri iho, me haere koutou ki te moe. He rā mahi āpōpō. "

Kāre au i rongo katoa i ngā kupu o te karakia . . . E te Atua, tohungia mātau . . . Kai te aha rā ōku mātua me ōku tāina? . . . E te Atua, manākitia rātau . . . Āmine.

Ka takoto au i runga i taku moenga, ka hoki oku mahara ki te kāinga. Ka puta mai ōku mahara mokemoke ... E poroaki ana mai taku māmā me taku tipuna wahine ki a au. "Haere, e tama. Kia pai te tiaki i a koe. Kauaka e wareware ki te tuhi mai!"

E torewai ana aku whatu, hei aha māku. Kātahi ka pākia mai taku māhuna e taku taina.
"E tama, raki atu koe. Kāre koe e miraka kau, e whāngai poaka ranei."

"Hemi, kia māmā." . . . Ko taku pāpā tērā. "Kāre te wāka o te Pākehā e tatari mōhou. Kia āta whakarongo mai. Anei ngā tīkiti mo te pahi me te tereina. Ka kore koe e mōhio he aha te aha, me pātai ki te tangata ... E tama, kātahi tētahi tangata tangiweta i a koe! Kāti! Kua tangata kē koe ināianei. E piki ki runga ki te pahi! Haere rā!"

Ka ringaringa maua. Ka ngaro atu taku pāpā, ka ngahoro te roimata. Tino nui taku mīharo ki ngā wāhi tauhou i kite au, tae noa ki te tereina. Ka tae ki ngā teihana kai, ka puta anō au ki waho. Ka mahara ake ki ngā tohutohu a tōku pāpā, hai nāianei tonu ka tīmata ki te tohu moni. Na reira, pakupaku nei te kai rare me te wai reka.

Kāti rā kua tae pai mai ki te kura. Engari pēwhea rā āpōpō? Ka puta ake te wairua o taku tipuna . . . whāia te mātauranga o te Pākehā ki tōna mutunga ... kia ū, kia māia ... kia mataara . . . kia mau ki tō Māoritanga . . .

Ka moe au.

Ki runga ^



Site map


Footer: