Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Te Wharekura Ministry of Education.

Mā te pouako navigation


Te hui manaaki a te iwi Māori ki te Kuini

I Tūranga, wāhi o te Takawhiti, te manaaki a te iwi Māori nui tonu ki te Kuini rātou ko tana whānau i tēnei taenga mai ōna. I pērātia ai mō te mea ko te take nui nāna ia i kawe mai ki ēnei moana ko te whakanui i te rua rau tau o te ūnga mai o Kāpene Kuki ki ēnei whenua, ā, ko te wāhi tuatahi tonu ko Tūranga, i whakamāramatia ake rā e au i te tīmatatanga o tēnei kaupapa kōrero mā koutou, tamariki mā

Queen Elizabeth and her family pōwhiri in Gisborne

Ka mutu te hui whakamīharo! Tērā pea i reira "ētahi o koutou, ā, i kite rānei i runga o te television.

Ko te kaupapa nui o tēnei manaaki ki te Kuini kia eke mā ngā waka katoa o te iwi Māori te manaaki i tō tātou Kuini me tana whānau. Nā reira ko ngā kapa haka nō ngā hau e whā, mai i te Rerenga Wairua ki Murihiku.

Inā te rārangi mahi, arā programme, mō te manaaki a te iwi Māori ki te Kuini rāua ko te Tiuka me ā rāua tamariki tokorua, te Piriniha o Wēra rāua ko tana tuahine ko Pirinihehe Ana. Ko te rā te Mane te 23 o ngā rā o Māehe i te tau 1970.

  1. I te toru karaka i te ahiahi ka tae te ope o te Kuini ki Rugby Park, ka whakamatatautia e te Pirimia, e Keith Holyoake, ki a Hon. Duncan Maclntyre rāua ko te hoa wahine, a Henare Kōhere Ngata rāua ko tōna hoa wahine, a Tākuta Pei Jones hoki rāua ko tōna hoa wahine.
  2. Ka piki te Kuini ki te atamira.
  3. Ka whakatangi te Pēne o te Tāone o Tūranga i te Waiata Whakanui, arā, National Anthem.
  4. Ka tare te haki o te Kuini.
  5. Ka paoho te reo pōhiri o ngā waka i te ope o te Kuini e whakatata ana.
  6. Ka haka ngā rōpū o te Tairāwhiti i te ruri e whai ake nei. 

Auē! Nō wai te motokā e ruku mai ngā rori?
Auē! Nōu nei te Kuini,
Tika mai nei tāua i nawa.
Auē! Auē! Auē hā!
Auē! Auē! Auē hā!

Kei te haere te ruri, ka kōkiri a Nehe Te Wehi o Tūranga me te wero ki te Kuini, tā mua tana tikanga mō te manuhiri tūārangi, ā, nā Henare Ngata i tiki ake taua wero no te mea he tira rangimārie tō te Kuini rātou ko tana whānau.

Queen Elizabeth and her family pōwhiri in Gisborne

Ka taki nohonoho te ope o te Kuini, ka haka te Tairāwhiti i te haka rā, "Te Urunga Tū, te Urunga Pae".

Ka mutu te haka, ka whakamātatautia atu a Tā Turi Kara, te Perehitene o te Kaunihera Māori o Niu Tīreni, rāua ko te tamāhine ko Mako Paku, te Pīhopa o Aotearoa, a Manu Pēneti, rāua ko te hoa wahine ko Kaa.

Ka taki nohonoho te ope, ka haere mai ngā kaimau putiputi mai mā te Kuini rāua ko tana tamāhine ko Pirinihehe Ana, a Mihikōtukutuku Kerekere rāua ko Kay McGhee.

Mutu kau, kua tātakitia mai te haka a ngā wāhine o te Tairāwhiti, "Ka Panapana", he haka tawhito; inā ngā kupu:Ka taki nohonoho te ope, ka haere mai ngā kaimau putiputi mai mā te Kuini rāua ko tana tamāhine ko Pirinihehe Ana, a Mihikōtukutuku Kerekere rāua ko Kay McGhee.

Kaea: A rā rā! Ka panapana!

Katoa: Ā hā hā!

Kaea: Ka rekareka tonu taku ngākau
Ki ngā mana ririki i Pōhatu-whakapiri,
Kia haramai te takitini, kia haramai te takimano,
Kia paretaitokotia ki Tūranga!

Katoa: Hī! Hā! Auahi ana!

Kaea: He mamae, he mamae!

Katoa: Ā hā hā!

Kaea: Ka haere, ka haere taku pōhiri
Ki te tai whakarunga!

Katoa: Hoki mai, hoki mai taku tinana!

Kaea: Ka haere, ka haere taku pōhiri
Ki te tai whakararo!

Katoa: Hoki mai, hoki mai taku tinana!

Kaea: Kia huri au ki te tai whakatū a Kupe,
Ki te tai o Matawhero i motu mai!

Katoa: E kō te hoariri ki roto i aku ringa
Kūtia rawatia, kia pari tōna ihu! Hī! Hā! Auahi ana!

Nā te Tairāwhiti ki roto o Waiapū, nā Ngāti Porou tēnei haka, ā, ko ngā mea o koutou, tamariki mā, nō tērā rohe, tērā koutou e waimarie ki te akoako i ngā ringa me te wana o tēnei haka.

Ka mutu te haka a ngā wāhine o te Tairāwhiti, ka whakaete mai ko ngā tāne ki te haka i te haka rā, i a "Ruaumoko". He haka tawhito rawa tēnei nō tērā rau tau ka taha, ā, haere mai te ope pēnei me tō te Kuini, koianei te haka. I hakaina ki ōna tīpuna, ki tōna pāpā, ā, ki a ia hoki, ki te Kuini, i te tau 1954 i tōna taenga mai ki Rotorua. Inā ngā kupu o Rūaumoko:

Kaea: Ko Rūaumoko e ngunguru nei!

Katoa: Au! Au ! Auē hā!

Kaea: Ko Rūaumoko e ngunguru nei!

Katoa: Au! Au! Auē hā!

Kaea: Ā hā hā!

Katoa Ē ko te rākau a Tūngawerewere! Ā hā hā!
He rākau tapu nā Tūtaua ki a Uenuku.
I patukia ki te tipua ki ō Rangitōpeka,
Pakaru te upoko ō Rangitōpeka,
Pātua ki waenganui o te tau ki Hikurangi,
He toka whakairo e tū ake nei.
He atua! He tangata! He atua! He tangata, ho!

Kaea: He atua, he atua, tau Paretaitoko,
Kia kitea e Paretaitoko te whare hāunga!

Katoa: Ā hā hā!Kia whakatete mai ō rei, he kurī! Au!
Nā wai parehua taku hope kia whakakā te rangi
Kia tare au! Hā!

Kaea: He roha te kawau!

Katoa: Hā!

Kaea: Kei te pou tara.

Katoa: Tū ka tete, ka tete! Tau hā!

Kaea: Ko kōmako, ko kōmako!

Katoa: Ē ko te hautapu e rite ki te kai nā Matariki,
Tapareireia koi tapa!
Tapa kononua kaiana tukua!
I auē!

Ka mutu te haka, ka tū a Pīhopa Pēneti ki te whakatau te whakaminenga.

Ka mutu te karakia, ka tū tētahi o ngā Perehitene-o-raro te Kaunihera Māori o Niu Tīreni ki te whaikōrero i te Kuini. Ko te tangata nāna i whakapuaki ā tātou kōrero ko Tākuta Pei Te Hurinui Jones o te Rohe Pōtae i Taumarunui. Inā te whaikōrero manaaki a te iwi Māori nui tonu ki te Kuini.

Ko ngā mihi nui noa atu ki a koe, e te Kuini, e Ririhāpeti te Tuarua. Tēnā koe! Tēnā koe! Haere mai! Haere mai!

I tēnei taenga mai ōu ki waenganui i tōu iwi Māori, ka tuatoru mai nei koe, kei te koa ō mātou ngākau ka kite atu e mau ana mai koe i te kākahu o ō mātou tīpuna Māori. Kei te maioha mātou i te reo aroha o aua tīpuna, he reo aroha nō te ngākau Māori, nau mai, nau mai, nau mai!

Ki tōu hoa rangatira, ki te Tiuka o Ētinipara, ki tā kōrua tama, ki te Piriniha o Wēra, ā, ki tā kōrua tamāhine hoki, ki te Pirinihehe Ana, nau mai, nau mai, nau mai!

Kei te koa te Tairāwhiti, koa tangata, koa whenua, kua tatū mai koe ki tēnei marae.

Kei te koa ngā rangatira o te Motu kua tatū mai rātou ki tēnei marae o te Tairāwhiti hei whakaahuru i te tangata whenua. Nā reira ko te reo tēnei o Aotearoa nui tonu e karanga atu nei:

Piki mai! Kake mai!
Haria mai te waiora ki ahau.
E tūtehu ana taku moe i te pō.
Pō! Pō!
Korihi te manu awatea.
Ka ao! Ka ao! Ka awatea!

Kei te hari ō mātou ngākau ko te Rua Rau Tau o te taenga mai o Kāpene Kuki ki Aotearoa nei te kaupapa nāna koutou ko tāu whānau i taki mai, ā, i tūtataki anō ai mātou ki a koe, e te Kuini.

He tangata rongonui a Kāpene Kuki, ā, kōrerotia ake nei tōna toa ki te rere i te Moana-nui-a-Kiwa. Kei te whakamoemiti mātou Māori ki taua tangata, ā, he pērā hoki ia me ō mātou nei tīpuna, me Kupe, me Hoturoa, me wai ake, ngā kaihautū o ngā waka, he tāngata toa katoa. Nā Kupe rāua ko Kāpene Kuki ētahi o ngā ingoa kei ngā wāhi o Aotearoa nei i tapatapa, ēngari nā Kupe ko ētahi o ngā tino ingoa. Ināhoki nāna ko Aotearoa. Waihoki, nā Kāpene Kuki ko te ingoa e mau nei i tēnei wāhi o te motu, ko te "Kaenga Tītōhea", mō te mea ki ngā kōrero i tuhia e Kuki, "ahakoa he aha te mea i hiahiatia e mātou, kore rawa mātou i whiwhi". Otirā, ko tā te kōrero he hē kē nō ngā whakamāori ā Tūpaea te pūtake o ngā raruraru.

Otirā, i tēnei rā kei konei katoa ngā hapū o Tūranganui ki te manaaki i tōu tira, e te Kuini ā, hei aha ake te tapa-hētanga a Kāpene Kuki i te ingoa mō tō rātou rohe, ko tā rātou he manaaki pērā anō i te manaakitanga a te Runga Rawa i tēnei rohe ngahuru noa ana te kai, te aha, te aha.

E te Kuini, he iwi waimarie mātou te iwi Māori kāore mātou i ngā iwi o ērā atu whenua, kei te whakatutehutia te noho, kei te pātua e te riri, e te matekai, e te aha noa.

Ka nui tō mātou noho pai ko ō mātou whanaunga Pākehā. Ko ngā mea e whiwhi ana te Pākehā, kei te whiwhi anō hoki te Māori.

Nā reira, e te Kuini, me kī pēnei ake mātou, ehara mātou i te Māori, ehara mātou i te Pākehā, ēngari he tāngata piripono mātou nō Niu Tīreni. Nā reira, e whakamoetiti atu ana mātou ki a koe i runga i te kī pēnei nā, kei raro katoa mātou i tōu maru Kuini.

Kei te mihi atu mātou ki a kōrua ko te Tiuka me ā kōrua tamariki tokorua, ki te Piriniha o Wēra me te Pirinihehe Ana, kia tau te rangimārie ki runga i a koutou katoa. Inā te inoi a ō mātou tīpuna hei manaaki i a koutou.

Whakataka tō hau ki te uru,
Whakataka tō hau ki te tonga,
Kia mākinakina i uta,
Kia mātaratara i tai,
Kia hī ake ana te ata kura,
He tio, he huka, he hauhunga.

Ka mutu te whaikōrero a Pei, i runga i tā te Māori tikanga ka waiatatia e te Tairāwhiti a "Paikea", he ingoa tīpuna.
Inā ngā kupu o taua waiata.
Uia mai koia, whakahuatia ake,
Ko wai te whare nei, e? Ko Te Kani!
Ko wai te tekoteko kei runga?
Ko Paikea! Ko Paikea!
Whakakau Paikea. Hei!
Whakakau he tipua. Hei!
Whakakau he taniwha. Hei!
Ka ū Paikea ki Ahuahu.
Pakia! Kei te whitia koe
Ko Kahutia-te-rangi. Auē
E ai tō ure ki te tamāhine
A Te Whironui. Auē!
Nāna i noho te Roto-o-tahe.
Auē! Auē! He koruru koe, e koro e.

Ka mutu te waiata, ka tukua ngā taonga a te iwi Māori ki te Kuini rāua ko te Tiuka, ki te Piriniha o Wēra, ā, ki te Pirinihehe, ki a Ana. Inā aua taonga.

The Duke receives a gift

Ko te taonga mā te Kuini he papahou, he putunga taonga nō neherā mā tēnei mea mā te wahine rangatira pērā me te Kuini. Ko taua taonga nā ngā tohunga o te Kura Whakairo kei Rotorua i āta mahi me ōna whakairo tipua anō he mokomoko kākāriki-e rua rawa e anga atu ana tētahi ki tētahi, ko ngā kauwae e mau ana tētahi ki tētahi; ko te kakau tēnei mō te taupoki. Ko tā mua tēnei, ko tana whakaatu ko ngā mokomoko kākāriki hei kaitieki mō te Kuini me ana taonga.

Ko te taonga mā te Tiuka he waka whakairo, e rua putu te roa, he tohu he tangata kaingākau ia ki te moana, he hēramana hoki.

Ko te taonga mā te Piriniha o Wēra he urunga, he rākau nā te kaihautū o te waka kia tika ai te rere. He tohu tēnei ko tā te Piriniha mahi he kaihautū mō te Emepaea a tōna wā.

Ko te taonga mā Pirinihehe ana he waka huia, pērā me te papahou, ēngari he paku iho.

Ko ngā tāngata nā rātou i whakairo aua taonga ko Hoani Taiapa o Ngāti Porou, ko ia te tumuaki o ngā tāngata kei te Kura Whakairo i Rotorua; ko Tuti Tūkaokao o Te Arawa, te tangata kei raro iho i a Hoani Taiapa; ko Clive Fugill o Ngāi-te-Rangi; ko Jimmy Fergus o Ngāti Kahungunu.

Ka mutu tēnei, ka tū mai te Kuini ki te whakahoki i ngā manaaki ki a rātou ko tana whānau. Inā te whakautu a te Kuini ki te manaaki a te iwi Māori.

E te Hōnore Minita, Pei Te Hurinui, e ngā rangatira e pae nei, te iwi Māori, tēnā koutou. Tēnā koutou te Ao Kōhatu, tēnā koutou te Ao Hou.

Inā anō au e mihi atu nei ki a koutou mō ā koutou manaaki me ā koutou taonga i tuku mai nei ki a mātou ko taku whānau. Kei te koa tōku ngākau i haere tahi mai ā māua tamariki tokorua kia kite i ēnei tikanga rangatira a koutou.

Ko koutou o Niu Tīreni nei he iwi rua, he reo anō tō tēnā iwi, he tikanga kē, ā, hē kaupapa kē. Kua mātakitaki mātou ki tā te Māori manaaki i te manuhiri, tae ana mai te ihiihi ki a mātou.

Ka whitu tau ināianei mai i tō māua taenga whakamutunga mai, ā, ka tekau mā whitu tau mai i tōku taenga tuatahi mai. I roto i ēnei tau he tokomaha o ō koutou rangatira kua riro atu ki ō rātou tīpuna i te Pō. Tēnā koutou i a Tā Eruera Tirikātene, i a Hetekia Te Kani Te Ua me te tokomaha noa iho kua ngaro ake nei.

Ka rua rau tau ināianei mai i te taenga mai o Kāpene Kuki ki ēnei moana, te tīmatatanga o te whanaungatanga o te Pākehā rāua ko te Māori. Mai i tērā wā ki nāianei, he nui ngā āhuatanga nāna i wehewehe, nāna hoki i whakawhanaunga tātou. Ko te mea nui hei whakaarotanga mā tātou ko ngā tohutohu ki a Kāpene Kuki a ōna rangatira: "Me āta titiro koe ki ngā āhuatanga o ngā māori, mehemea rā he tāngata māori kei reira, ā, me whakawhanaunga koe ki a rātou. " Kei ngā kōrero mō te taenga mai o Kuki ki tēnei whenua, i whakairotia rā e ia tana mapi whakamīharo o ēnei whenua me ēnei moana, e mau ana āna kupu whakamihi mō koutou, mō te iwi Māori. Inā ētahi o aua kupu whakamihi. " ... He iwi hūmārie te iwi Māori o Niu Tīreni, ā, he iwi manaaki i a mātou. He taonga whakairo anō ā rātou, ā, he iwi tohunga ki te whakairo, he ngākau nui ki te mahi."

He iwi ngākau nui koutou, te iwi Māori ki te mahi ahakoa he aha te mahi, otirā ko tā koutou taonga nui ko te aroha. Kia ū ki te aroha hei taonga mā koutou mō ake tonu atu. Kia ora anō koutou mō ā koutou manaaki me ā koutou taonga i tuku mai nei ki a māua ko tōku hoa tāne me ā māua tamariki.

Kia ora koutou katoa.

Ka mutu te whaikōrero, ka tū mai te Tairāwhiti ki te waiata i a "Karangatia rā":

Karangatia rā! Karangatia rā!
Pōhiritia rā, ngā iwi o te motu
Ki runga o Tūranga. Haere mai!
He hui aroha mōhou, e te Kuini.
E ngau nei te aroha me te mamae.Haere mai e ngā iwi. Haere mai e ngā hoa.
Nau mai e te Kuini, me ō mana tiketike.
Honoa mai te aroha. Haere mai!
Taonga tuku iho a ngā tīpuna.
E ngau nei te aroha me te mamae.

Ka mutu ngā manaaki a te Tairāwhiti ki te Kuini, ka tukua ngā manaaki ki ērā atu o ngā iwi. Tuatahi tonu ko Waiariki, mai i Tauranga ki Rotorua, ki Ruātoki. Inā te Haka Peruperu. Ko koutou, tamariki mā, o ngā rohe o Tūwharetoa, ā, o Tūhoe, kua kite pea i tēnei haka a ō tātou tūpuna. Inā ngā kupu.

Kaea: Ringa i poua!E ko te pūru! Ū kō te pūru koa!

Katoa: Whakatangata ana ki runga!
Whakatangata ana ki raro!
E kore te ora e tae mai ki konei,
Ki te ture o te mate! Pū kauautia koa! A! A! Aha te riri!

Kaea: Aha kō ngā niranira, ko ngā hotahota,
O te whītau tapahia!

Katoa: Ā! E! Ho!

Kaea: Ka awheawhea te rua tamariki!

Katoa: Ā! E! Ho!

Kaea: Nāu anō i whai mai ki aku nui.

Katoa: Ā! E! Ho!

Kaea: I kite ai koe!

Katoa: Ā! E! Ho!

Kaea: I taku tōu rape!

Katoa: Ā! E! Ho!
I te rā rua o te tara,
O te whītau tapahia!
Ā! E! Ho! Hei!

Inā te waiata-ā-ringa, nā Kōhine Pōnika o Tūhoe ngā kupu:

Karanga, karanga, karanga ki runga rā!
Ka kimi kau ake, ka papaki taku uma.
E Api, Pōmare, Te Rangihīroa,
Maranga mai rā, pōwhiritia ake,
Te ope tūārangi ki runga i te marae.
Hei! Hā! Hei! e ... e ... i ...
Tūhikitia rā, hāpainga, kei hinga au e,
Kei mate auē.
Tukua, tukua, tukua te pōwhiri.
Haere mai te Kuini ki runga o Tūranga.
Mauria mai ō tamariki kia awhi au e.
Tukua, tukua, tukua ngā mihi e.

Te iwi Māori, whakatau ki tō Kuini.
Tukua ō mihi, ngā manaakitanga.
Tēnā koe Pirinihi me tō Taina.
Kia ora te Tiuka, haere mai, haere mai.
Hei! Hā! Hei! e ... e ... i ...
Tūhikitia rā, hāpainga, kei hinga au e.
Kei mate au e.

Haere mai te Kuini ki runga o Tūranga.
Mauria mai ō tamariki kia awhi au e.
Haere mai, haere mai, haere mai.
Hī, auē, hei!

Arā atu anō ā Waiariki manaaki; kāti i ēnei kia uru mai ai ngā manaaki hoki a ētahi o ō tātou rohe.

Inā ā te rohe o Waikato-Maniapoto āna manaaki. Ko tēnei rohe i rere mai i te taha whakararo o te awa o Waikato ki te awa o Mōkau te rohe o te kotahitanga o ngā iwi o Waikato. Kei roto te paewhenua o Kapanga me te rohe o Tauranga i tēnei karangatanga.

Me tīmata ake ngā manaaki a Waikato-Maniapoto ki te haka. Inā ngā kupu.

Ki okioki e! Tōia te waka!
Ki okioki e! Tōia te waka!
Ki runga ki te maunga e tū mai nei
Whakatakotoria ki te ngaro parapara koa!
Me he tētē waka, hei!
Me he tētē waka, hei!
Me he pītau whakareia!
Te tētēkura o te waka!
Ngā kupu a te Arikinui Te Atairangikaahu
Ki a koe! Me tō hoa! Me tā kōrua whānau.
Ko te Atua te kupu tuatahi!
Kō te Atua kupu whakamutunga!
Kia whakapaingia te Ingoa o Ihowa Ihowa.
Inā te waiata-ā-ringa poto nei a Waikato-Maniapoto.
Ehara taku toa i te toa takitahi,
Ēngari taku toa he toa takitini.
Hui te marama e! Hui te ora! Tīhei!
Hui e! Tāiki e! Mauriora ... ā ... ā!
Inā te waiata poi a Waikato-Maniapoto.
Ka tohia atu koe! Ki te tohi nuku! Ki te tohi rangi!
Te manu rere rangi! Te rau o Tītapa,
Tīaho i roto! Mārama i roto! Hui te marama e!
Ehara taku toa i te toa takitahi,
Ēngari taku toa he toa takitini!

Me huri ake tātou ināianei ki tā te Waipounamu takoha ki ngā manaaki ki te Kuini. He ope nui tonu tō reira, ā, he nui te koa o te ngākau o ō rātou whanaunga o te Ika-a-Māui i te nui, i te kaha mai o ā rātou āwhina.

Māori performers present waiata

Inā tā rātou waiata-ā-ringa, "Ko Ngāi Tahu o Te Waipounamu".

Ko Ngāitahu o te Waipounamu,
I raro i a Maunga Aorangi,
Te mihi nei ki tā tātau manuhiri tūārangi,
Te Kōtuku Rerenga Tahi, Irihāpeti,
Me ngā mokopuna a Wikitōria,
Nāna nei i hōmai te Tiriti o Waitangi,
Me te mana motuhake o te iwi Māori e pae nei,
I raro i ngā parirau o Hikurangi ki te Tairāwhiti.
Mauria mai, e te Kuini, te Rongopai,
Te aroha me te rangimārie
Ki tō iwi Māori o Niu Tīreni.
Mahia ngā mahi, e ngā iwi, ā ō tātau tīpuna, kei ngaro.
Auē, taukiri e!
Kua mutu ngā mihi o Maunga Aorangi, ā te Waipounamu.
Mā tō tātou Mātua i runga rawa e manaaki tātou katoa.
Kia ngāwari.

Ka mutu te wāhanga ki te Waipounamu, ka tū mai ko te rōpū o Aotea te rohe mai i Taranaki, Wanganui, Taumarunui, ki Taupō. Tuatahi tonu ko te Poi Kōkiri, ko tā Taihauāuru ko tāna taonga, e tātaki haere i te whakapapa o ōna tīpuna mai i Hawaiki. Inā tētahi wāhanga o taua poi.

Kaea: Ko te poi kōkiri! Kōkiri! Kōkiri! Kei waho!
Kia rite! Kia rite! Kia rite!
E kore au e ngaro, te kākano i ruia mai i Rangiātea
Ko ngā kōrero a ō koutou tūpuna e huna nei!
Whākina! Whākina! Whākina!
Poi puritia! Poi tāpara pātua! Pātua! Pātua!
Hei ha hei! Hei ha!
Ko te pao.

Kaea: Patu patu taku poi.
E kore rā e taea
Kua pānui te kaha!
Ki te ao. E!
Oua! Hei ha!

Arā atu ngā kupu o te waiata nei, ā, he hanga pārekareka ki te mātakitaki ki te whiu o te poi; ko ngā mea o tātou i kite i te rōpū o Aotea i Tūranga i te taenga mai o te Kuini i waimarie.

Ka mutu atu ngā waiata me ngā haka a Aotea, ka tū mai ko ngā rōpū o Ikaroa. Ko tēnei rohe i tīmata atu i Pōneke, ki Pāmutana, ki te katoa atu o Heretaunga, ā, ka mutu mai i Mōhaka. Ko ōna wehewehenga-ā-iwi ko Ngāti Raukawa, ko Ngāti Kahungunu ki Wairarapa, ko Ngāti Kahungunu ki Heretaunga, ā, ki roto o Te Wairoa, ā, ko ngā iwi huhua o te Upoko-o-te-Ika, o Ngāti Toa, ko wai ake, ko wai ake, ā, ko te iwi hou ko Ngāti Pōneke. Inā tētahi o ngā waiata haka a Ikaroa.

Ki runga ^



Site map


Footer: