Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Te Wharekura Ministry of Education.

Mā te pouako navigation


Hine Heihei

Pikitia Hine Heihei.

He Whakapuaki

Ko te tauira o ēnei korero ko te pakiwaitara Pākehā mā ngā tamariki nonohi e mohiotia nei ko "Little Red Hen". Ahakoa koia tēnei ko te tauira, ka nui ngā āhuatanga kua whakarerekētia e ahau. Ko taku tūmanako tonu i roto i tēnei korero kia mahia, kia kōrero tonutia, ngā āhuatanga Māori tūturu ake. Koia anō ēnei ko te mea i whakaurua ai e ahau a Tuna, a Karakata me Parera hei hoa mahi, kōrero, totohe hoki mō te heihei nei.

Nā, i roto i te kōrero a te Pākehā, mea mahi te kānga hei parāoa i te whakamutunga. I te mea he tino kai tonu te kānga wai nā tātou, nā te Māori, ka huna e ahau tenei wāhanga o ngā kōrero. Ko tētahi take anō i peneitia ai e ahau, ko te whakaaro nei, mehemea motuhake āku kōrero o he whakamāori i ngā kōrero Pākehā, he mea noa iho te whakapākehā e te tangata kūare ki tō tātou reo.

Nā Katarina Mataira

Ka noho nā tētahi heihei me āna pīpī e rima. Ko tōna ingoa ko Hine Heihei. Ko ōna hoa noho tahi ko Parera, ko Karakata me Poaka Kunekune. Nā, i te ata anō o tētahi rā, i a Hine Heihei me āna pīpī e rapu kai ana, ka tūpono ake a ia ki ētahi pata kānga.

Kātahi a ia ka mea, "Me whakatō e au ngā kākano nei Ko wai rā e haere mai hei hoa whakatō kānga mōku?"

I te rongonga o Parera mā i a Hine Heihei e pātai ana i tana pātai, nohopuku tonu atu ōna hoa. Ko Parera te mea tuatahi ki te whakahoki i te pātai a Hine Heihei, "'E kore rā e taea e au te haere atu."

"Kāhore e taea e ahau te haere atu," ko tā Karakata nei kōrero.
"E kore hoki e taea e au te haere atu," ko te kī a Poaka Kunekune.

Ka mea a Hine Heihei, "Hei aha. Māku anō me āku pīpī ngā kākano nei e whakatō," me te huringa ki te mahi.

Kāhore i roa kua puta ake ngā kānga nei i roto i te mātatoru o te taru. Kua raruraru tonu ngā whakaaro o te heihei nei i te kaha o te taru i te tupu.

Kātahi ka mea, "Ko wai rā e haere mai hei hoa tango taru mōku?"

Ka kōrero ake a Parera, "E kore e taea e ahau te haere atu."

Te kī atu a Karakata, "Kāhore e taea e ahau."

Ka mea atu a Poaka Kunekune, "E kore e taea e ahau."

Ka mea anō a Hine Heihei, "Hei aha. Māku anō me āku pīpī ngā taru nei e mahi kia pai ai te tupu o taku kānga."

Ka mahi taru a Hine Heihei me ana pīpī, ā, mutu noa. Pai ana te tupu o ngā kanga rā, ā, pakari noa mō te whawhati.

Ka puta anō te pātai a Hine Heihei, ka mea, "Ko wai rā e haere mai ki te whawhati
i taku kānga?"

Ka whakarongo anō ngā hoa o Hine Heihei. Ko Parera tonu anō te mea tuatahi ki te whakahoki i te karanga a Hine Heihei, ka mea, "E kore rā e taea e ahau." Pēnā anō ngā kōrero a Karakata rāua ko Poaka Kunekune.

Tino nui nei te whakamīharo o Hine Heihei ki ōna hoa i te māngere. Kei te mōhio a ia he pai tonu ōna hoa ki te kānga hei kai, anā, ka turi tonu ki te whakamāmā i a ia.

"Ahakoa, māku anō me āku pīpī te kānga nei e whawhati," ko tāna kī. Nā, ka whatia, ka mutu. Ka kohia ki roto i ngā kete hei mau ki te wai rere i Horomia. Kātahi anō a Hine Heihei ka ui ki ōna hoa e tākotokoto ana i raro i tana kānga, "Ko wai rā e haere mai me ahau ki te kawe i āku kānga hei kānga kōpiro mō ngā rā o te hōtoke?"

Pikitia Hine Heihiei.

Ka titiro tītaha atu ōna hoa ki a ia me te ketekete anō hoki i tana pukumahi. Ka kōrero ake anō a Parera, ka mea, "Moumou ngā kānga nā kia tukuna ki te wai."

Ka mea mai a Karakata, "Hei aha tēnā kai whakahauhau!"

Ka kata anō a Poaka Kunekune, ka mea, "Kua tika te kānga nā mō te kai ināianei. Kaua rā e tukuna ki te wai kei riro i te waipuke."

Ko Hine Heihei tērā e whakarongo ana ki ngā kōrero a ōna hoa me tana mōhio tūturu kei te tino hiakai ōna hoa ki te kānga maroke.

"Kei te pai. Kei te haere mai te wā ka tino mate koutou i ahau me aku pīpī."

Nō konei ka haere a Hine Heihei ki te kawe i ana kānga ki te wai rere e mōhiotia nei ko Horomia, me te waiho iho anō i ana pipī ki te tiaki i te toenga o te kānga.

Nā, he tino take anō i mauria ai e Hine Heihei ana kānga ki Horomia, nō te mea koia tonu tēnei ko te nohonga o tetahi tuna taniwha rongonui. E hia, e hia ngā punua kararehe e mau ana i te tuna nei, ana heke iho ki te inu. Hei ā kapo atu e ia ngā ihu, ka puritia ki raro o te wai, ā, torongi noa.

Ka tata atu a Hine Heihei ki te awa rā, i tahuri noa ake tana titiro ki muri, ka kite atu ia i ōna hoa nanakia e titiro whakapapa ana i a ia. Ka menemene ia ki te kata me tana mōhio ake āianei kua mate ōna hoa. Āta tukuna ana e ia ana kānga ki roto i te wai.

Kāhore anō ana kete kia tatū ka puta te tuna taniwha rā. Ohorere ana te tū a Hine Heihei i te mataku. E rima putu pea tana roa, nā, mangu tonu te tinana mai i te mātenga ki te waero. Ko te taha raro i āhua māwhe. Engari ko te whānui o te tinana rite tonu, ki tana titiro, ki te porohita me te nui o Poaka Kunekune.

Ka titiro a Hine Heihei i te tuna rā e huri ana i ngā kete kānga. Ka hoki ki tana puta, ka ngaro atu. Kua tae mai te whakaaro āwangawanga nei ki a ia - me pēhea rā ana kānga e taea ake ai i te wai rā a te wā e tika ai mō te kai? Hei aha. Ko te mea nui ināianei kua whai kaitiaki a ia mō ana kānga wai. Nā, ko te toenga o ngā kānga hei kai noa iho māna me ngā pīpī.

I te taenga o Hine Heihei ki te kāinga, kua ngaro ōna hoa, e noho tonu ana āna pīpī e tiaki ana i te toenga o ā rātou kānga. Ka kī a ia ki ana pīpī, ka mea, "Me haere tātou ināianei ki te kuhu i ēnei o ā tātou kānga ki roto i te puta pī tawhito i te mānuka e tō iho rā." Ka mauria ā rātou kai, ka kuhua.

I a rātou e heke iho ana, ka rongo rātou i te tangi a Karakata me te ngawī a Poaka Kunekune. Nā, ko ā rāua tangi e ahu mai ana i te takiwā o Horomia. Hore kau i roa kua puta a Karakata e rere ana me te Poaka Kunekune e oma ana.

Kātahi a Hine Heihei ka karanga atu, "He aha te mate? Kei hea tō kōrua hoa a Parera?"
Ka tangi atu a Karakata, "Aue, e Hine! Kua pā he aituā ki a tātou. Kua mate a Parera! Kua paremo i te wai i Horomia. Kua mate."

Ka karanga a Poaka, ka mea, "Aue! Aue! Aue! He aha hoki tēnei mahi ki a Parera, kia paremo i te wai?"

"He mea tino tauhou tēnā," ko te k a Hine Heihei. "Nōna rā tēnā kāinga, te wai. Hore kau e tika ana i torongi a ia i mate ai. Tēnā  hoki, kōrerotia mai te āhua o tēnei aituā."

"He mea noa iho. I a mātou e haere ana i te tahataha o Horomia, ka kite iho mātou i ētahi mea ma e takoto ana i roto o te wai. Ruku tonu atu a Parera ki te titiro he aha. Tatū kau atu ana a Parera ki roto o te wai, ka kite atu māua i a Parera anō nei nā e tōia ana. Te ngaronga atu tēnā o tō māua hoa. Kāhore i hoki mai." Koia tēnei ko ngā kōrero a Karakata.

Pikitia tuna

"Kua mōhio ahau ināianei," ko te kī a Hine Heihei. "I haere koutou ki te tūkino i aku kānga kāhore nei koutou i haere mai ki te whakatō, ki te ngaki, ki te whawhati me te tuku hoki ki te wai. Kia tūpato kōrua ngātahi! Ko te kaitiaki i aku kanga wai he tuna taniwha nāna nei te timo o Parera i hopu nā ka paremo."

Nō konei, ka rūrū a Karakata rāua ko Poaka Kunekune i ō rāua mātenga, ka whakaaro ki a rāua anō i te kino o tā rātou mahi ki a Hine Heihei me ana pipi, anā ko te hua o ā rātou mahi nanakia ko te paremonga o tō rātou hoa, a Parera.

Ki runga ^



Site map


Footer: