Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Te Tautoko Ministry of Education.

Mā te pouako navigation


He kupu whakataki

He huinga pukapuka a Te Tautoko i whakatakotoria hei rauemi whai muri i a Whakawhiti, otirā, hei rauemi reo Māori e tautoko ana i ngā wāhi whāinga matua ki tā Te Reo Māori i roto i te Marautanga o Aotearoa, me te whakaatu hoki i ngā kaupapa whānui e pā ana ki te pāngarau, te pūtaiao, te hangarau, ngā tikanga ā-iwi, ngā toi, me te hauora i roto i ngā kaupapa kawea ai e ngā ākonga i ia rā. Ka noho mai he kōrero paki, he kōrero pono anō hoki hei tūāpapa, ā, ko te tikanga, mai i reira ka toro haere ngā ākonga i ngā mahi takitahi, ā-ropu, ā-akomanga rānei i te roanga atu o ngā kōrero.
Kua hora mai Te Tautoko 49 nei hei whāwhātanga mā te hunga kua 6 tau, ā, piki ake, e whakaakona ana ki te reo Māori. Kei tēnei pukapuka ngā whakaaro tautoko i te Kura Tiwhikete Reo Māori 074, Te Reo Rangatira 175, NCEA taumata 1.

Te whakamahi i tēnei huinga pukapuka

Tērā pea ka hiahia koe kia panui ngā ākonga i tētahi kōrero i te tuatahi, kātahi ka whai i tētahi pātai, ka whakautu rānei i ētahi pātai kua whakatakotoria. Tērā rānei ka hoatu ngā pātai ki ngā ākonga i mua i tā rātou pānui i ngā kōrero. Ko te hua o tēnei, ka āta mōhio ngā ākonga ki ngā tino āhuatanga hei kimi mā rātou i a rātou e pānui ana. Tērā rānei ka whakamahia tēnei hei tāhuhu mō tētahi rangahautanga, ka taea rānei te kawe ngātahi ki ētahi kaupapa rangahau e whakahaeretia ana e te akomanga. Arā ētahi mahi ka whai kia auaha tonu te reo Māori. Ka noho ēnei hei whakahauhau i ngā ākonga kia tuku i ō rātou hinengaro kia rere.
Ko tā te katoa o ngā kōrero kei tēnei putanga e hāngai ana ki ngā kaupapa o ngā whakapono me Te Tiriti o Waitangi, otirā, me te tuku tirohanga Māori ki te ao whānui.

Ngā whāinga paetae

Kua tohua ngā whāinga paetae mai i ngā whenu o Te Reo Māori i roto i te Marautanga o Aotearoa, otirā, me ētahi atu o ngā marautanga o Aotearoa i ngā wāhi e tika ana, e hāngai ana ki ia kōrero. Kua tohua anō hoki ngā pūkenga me ngā waiaro i ngā wāhi e tika ana. Heoi anō ngā pūkenga, ngā waiaro rānei ka āta tirohia, kei te āhua tonu o te huarahi ka whaia e koe hei kawe i ngā mahi.

Ngā taumata mō te pānui pukapuka

Ko ngā kōrero kei tēnei kohinga e tika ana mō ngā ākonga kei te 6 tau piki ake tō rātou matatau ki te pānui reo Māori. Otirā, ko ngā kōrero whai kupu ōpaki, ōkawa, kīrehu, kīwaha tērā pea e hāngai kē ana ki ngā taumata o runga ake. Mau tonu e whakatau mēnā e tika ana kia ārahina te pānui a te ākonga, kia mahia tahitia rānei, me waiho rānei mā te ākonga me tōna kotahi e pānui ngā kōrero. Kei te āhua tonu pea o te kōrero, o te tauhou rānei o ngā kupu. He mea whakamārama te pānui e ārahina ana, te pānui tahi, me te pānui motuhake i roto i te pukapuka Ngā Kete Kōrero (dewey 499) me Te Reo Māori i roto i te Marautanga o Aotearoa (Te Pou Taki Kōrero, Te Whanganui-a-Tara, 1996).

Ngā kaupapa whānui o Te Tautoko 49

1. Te kauwhautanga tuatahi Kōrero pono nā Hemi Kapa
I te 25 o Hakihea 1814, ko te kauwhautanga tuatahi o te rongopai nā Samuel Marsden i Oihi Pēwhairangi ki Aotearoa nei. Ka hopu tonu atu te tohunga nei a Te Atua Wera ki te Paipera Tapu, ka ako ki ana kupu. He kōrero pono tēnei nā Hemi Kapa e pā ana ki te whakapono a te Māori i mua i te taenga mai o te Paipera Tapu ki Aotearoa nei.

2. Te Aho Matua Kōrero pono nā Eva Toia
He tirohanga kau tēnei kōrero nā te kaituhi nei e pā ana ki te whakapono a te Māori i mua, otirā, i muri i te taenga mai o te Paipera Tapu ki Aotearoa nei. E takitaki haere ana te kaituhi nei i ētahi āhuatanga i runga anō rā i ōna ake whakaaro. I ngā wā o mua i whakapono te Māori nā Io ngā mea katoa i hanga, arā hoki, ko Io te matua, kāhore he atua tapu rawa i tua atu i a Io...

3. Mā te ture anō te ture e āki Kōrero pono nā Eva Toia

He kōrero pono tēnei nā Eva Toia e pā ana ki ētahi pikinga, hekenga mō te Tiriti o Waitangi. Ahakoa ngā taihukehuke o te moana, ka tauwehea tonutia ngā ngaru e te ihu o te waka, he pērā anō ngā kōrero mō te āhua o te wairua Māori, i tōna kore tuku i a ia anō kia hinga ki raro i ngā kōpenupenu a Tauiwi. Anei ētahi maramara whakaaro nā te kaituhi nei e taki haere ana i ētahi painga, kore painga rānei e pā ana ki ētahi ture i pā ki te ao Māori nā Te Tiriti o Waitangi

4. Ngā kāwana Kōrero pono nā Hēmi Kapa
He aha rā he kāwana? Nō hea tōna mana? He kōrero tēnei nā Hemi Kapa mō te kāwana tuatahi, kāwana tuarua ki Aotearoa nei. Ana, kia titiro ake tātou ki ngā rārangitanga kōrero nō te upoko tuatahi o te Tiriti o Waitangi hei tāhuhu, hei paparewa hoki mō te tuku i ngā kōrero e pā ana ki a Wiremu Hopihona (William Hobson) ka tahi, ko Robert Fitzroy ka rua.

5. Ko tēhea tiriti tēnā! Kōrero pono nā Puihi Timoti
Ka whakaaro ahau, he aha koia te Tiriti o Waitangi? I pōhēhē ahau, he tiriti, he huanui kē i Waitangi! He kōrero pono tēnei nā Puihi Timoti e whakaahua ana i ōna anō tirohanga i te wā i a ia e kura ana mō runga i te āhuatanga e pā ana ki te Tiriti o Waitangi.

6. Taku tūrangawaewae Kōrero pono nā Emma Collier
E ai ki te kaituhi nei, ko te marae tētahi o ngā taonga whakahirahira i matea nuitia ai e ngā tūpuna nō te hainatanga o te Tiriti o Waitangi he mea kia noho pakari, noho kotahi ai te whānau, te hapū, te iwi ki tōna tūrangawaewae.

Ki runga ^


Ngā hononga

Pāwhiria a konei mō ngā pārongo e pā ana ki te pukapuka.

Te Marautanga o Aotearoa

Ngā whakaputanga tā o 'Mā te Pouako'


Site map


Footer: