Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Te Wharekura Ministry of Education.

Mā te pouako navigation


Kia ōhio, kia mārama

Nā Te Pou Taki Kōrero i whakamāori ngā kākano mō te kōrero nei mai i ngā tuhi Pākehā a Moana Maniapoto-Jackson

KŌTIRO: He uaua te mahi hoko kai i ēnei rā, nē rā? Me te whakaaro anō mō ngā matū tauhou kei roto i ngā kai e kai

TAMAITI: Āe, ka tika hoki! Ka whakaaro noa ahau mō te noho o ngā tīpuna. He aha rā ā rātou kai i te wā e ora ana rātou?

KUIA: He nui ngā kai. Nō te ngahere ētehi, he pikopiko, he hūhū, he hua rākau, ngā momo manu pērā i te kererū, me ētehi atu e makuru ana. Ā, me ngā kai o te moana, ngā momo ika, te karengo, ngā kina me pāua. Āe, he nui tonu!

TAMAITI: Ka pēhea ngā whare e Kui, he rahi tonu, he ātaahua?

KUIA: Pai noa ngā whare, te mā o roto. He nui ngā kāuta. Ka uru katoa te whānau ki roto hākari ai, whakakoakoa ai, whakakotahi ai. Ko ngā ahi he wahie hei tunu kai, hei whakamahana hoki i te tinana. Ā, me te kore reti hoki!

KŌTIRO: Āe, he pai rawa tēnā ki a au!

TAMAITI: Āe, engari he aha anō ngā tikanga, e Kui?

KUIA: He rerekē katoa ngā tikanga, e tama. I ērā wā, mōhio rawātu ngā iwi ki ngā whakahaere mō te noho takitahi, ki ngā āhuatanga o te tika me te hē. Mōhio tonu rātou ki ngā whakahaere mō ia tikanga. Ko ētehi o aua tikanga ko te koha, ko te tapu, ko te rāhui, ko te muru, me te utu. He whai tikanga katoa ērā nā rātou, ā, mā tātou hoki i ēnei rā.

TAMAITI: Ko ā rātou ture ēnā? Kua noho katoa tātou i raro i ngā ture a te Pākehā, i ēnei rā, nē rā?

KŌTIRO: Ko ngā ture tonu a te Pākehā kei te whakahau i a tātou he aha te mea tika, he aha te mea hē!

KUIA: Āe, kua pēnā te āhua ināianei. Engari mō te noho i aua wā, ahakoa ngā taumahatanga, he nanawe. I kimihia e ngā tīpuna te nuku o te whenua me ngā moana, ki te rapu oranga mō rātou. He kohi kai, he hoatu i ngā takoha tā rātou mahi.

TAMAITI: Kāore rātou i tae ki te kura, e Kui?

KUIA: Ei, nā wai te kī kāore he kura mō te iwi Māori! I whakamātautautia o tātou tipuna i ō rātou ake whare wānanga, ki ngā mōhiotanga katoa. Nā ngā tohunga i ako te whakairo, te whakapapa, te oranga tinana, te āhua o ngā whetū, ngā karakia, te maramataka, me ētehi atu. He nui tonu!

TAMAITI: Engari i kī mai te kaiako o te kura kāore ō tātou tīpuna i mōhio ki te pānui pukapuka, ki te tuhituhi rānei.

KUIA: Ka tika rā. Engari kua rongo koe ki ngā kōrero kei roto i ngā whakairo me ngā tukutuku e iri ana, i waihangatia hei ako i ngā tupuranga. I ako ngā tīpuna ki te hopu i ērā momo mātauranga katoa. He kamakama, he maia, nō te hinengaro. Nā, pātaitia ki tō kaiako ka taea rānei e ia te hopu i tōna whakapapa, e hia nei te tini o ngā tupuranga o runga, ā, ka taea rānei e ia ki te whakahuahua mai i ngā ingoa me ngā taketake o ngā rākau katoa o te ngahere? E hika, he whānui noa atu ngā mōhiotanga a ngā tīpuna! Me tētehi mea anō, kōrero atu ki a ia mō te taetanga mai o tauiwi ki konei. Neke atu te manomano o ngā Māori i mōhio rawa ki te tuhi, ki te pānui i tō rātou ake reo. Aua atu, nā te Pākehā tonu i tīmata tēnei momo ako, engari koirā te koi o te hinengaro i te wā i a rātou mā.

TAMAITI: Ka pēhea ngā waiata? Ki ngā kōrero o ētehi he hōhā ki te whakarongo atu!

KUIA: He kōrero whakahāwea tēnā nā te kūware! Tēnā, whakarongo! Kei roto i ngā waiata ngā kōrero nunui o ia iwi, ngā kōrero mō ngā apakura me ngā parekura. Kei reira ngā ngeri, ngā oriori, ngā tangi, me ērā momo waiata. He mōteatea katoa; he pepehā, he whakatauākī, ā, he whakapapa katoa hoki hei hopu atu mā ngā uri ka heke.

KŌTIRO: Nē! He mātauranga katoa ēnā mō ngā whakatupuranga o nāianei?

KUIA: Āe rā! Kia mau i a koe, ka rongo koe ki te reka o tōu reo, tōna kakara, me ngā tikanga katoa kei a ia. Nā reira, me kamakama koe ki te whakakoi i tōu hinengaro ki te hopu atu ki ngā mea e kiia nei e au.

KŌTIRO: He iwi matatau tonu tātou, nē rā? He nui tonu ngā mātauranga nō aua rā hei akoranga mā tātou!

TAMAITI: Ka tika rā. Kia ora mai e Kui!

Hei whiriwhiri korero

  1. Kōrerotia mō ēnei tikanga te tapu me te noa Kei te tū tonu ēnei tikanga i ēnei rā?
  2. Kei te āpititia ngā ture Pākehā i ngā tikanga pēnā i te tapu, te noa, te utu, me te rāhui i ēnei rā?
  3. Kei roto i te ao Māori ō tātou ake ture i mua i te taenga mai o tauiwi ki Aotearoa? Pēwheatia te āhuatanga? Ka hara he tangata, he aha te tikanga hei whakatika i tōna hē?

Ki runga ^



Site map


Footer: