Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Te Wharekura Ministry of Education.

Mā te pouako navigation


He tira haere ki tai

Pūtaiao i roto i te Marautanga o Aotearoa

Whenu

Ō mataora (wh.24)

Kōeke

Te aka

Whāinga paetae

Ka taea e te ākonga te tūhura me te whakarōpū whāiti ngā rauropi i runga i ngā tino āhuatanga (pēnei i te kuku, i te pipi, i te tuangi; i te kiwi pukupuku, i te kiwi roroa; i te kewa, i te parāoa, i te tohorā, i te iheihe; ngā momo kurī, ngā momo ngeru, ngā momo hōiho; te kōwhai, te rātā, te pohutukawa, te ngutu kākā).

Te pūkenga

Te whakamahi i ōna ake mōhiotanga me ngā mōhio o ētahi atu hei matapae whakamātautau mō ngā otinga ka puta, ka taea rānei.

Te tauira wheako

He hīkoi ki tai kia kite i ngā momo koiora o reira.

Aromatawai

E kitea ai te kaha o te ākonga ki te tohu me te whakarōpū i ngā momo tohorā me ngā tino āhuatanga, me tito waiata ia.

Hei mahi 6:

Haere koutou ko ngā ākonga ki tai. Tirohia ngā koiora o reira.

Whakarōpūhia ngā tamariki. Tukua rātou kia mātakitaki, kia tuhi hoki ko wai mā ngā tamariki a Tangaroa e noho ana ki ēnei wāhi:

  • ngā hāroto
  • te one (ngā koiora e noho ana i roto i te one pērā i ngā noke moana)
  • te wai moana
  • ngā toka (ngā koiora e piri ana ki ngā toka)
  • raro i ngā kōhatu
  • te rangi (arā, ko ngā manu moana).

Me tā pikitia ngā tamariki o ngā koiora i kitea e rātou. Mēnā e mōhiotia ana te ingoa, me tuhi te ingoa, te wāhi i kitea.

Hoki atu ki te akomanga

1. Whakarōpūtia ngā pikitia o ngā koiora i runga anō i te wāhi i kitea aua koiora. Hei tauira, whakarōpūtia ngā koiora e noho ana ki te one, ngā hāroto, te rangi, te mea, te mea. Tērā pea e hiahia ana koutou ki te tā i tētahi pikitia nui rawa o te ākau, kia pai ai te whakapiri atu i aua koiora ki ngā wāhi tika. Whakamahia te purutaki, kia ngāwari ai te tango mai.
2. Tukua ngā tamariki kia kōrero mō ngā mea i kitea e rātou.
3.

Pātai atu ki a rātou:

  • Ko ēhea koiora i kitea i tētahi wāhi motuhake o te ākau? (pērā i te pipi – ka kitea noatia ēnei i te one, kāre i ngā wāhi tokatoka).
  • Ko ēhea koiora i kitea i ngā wāhi e maha i tātahi? (pērā i te karoro – ka kitea ēnei i te one, i ngā toka, i te rangi, i te wai hoki).
4.

Rangahaua ngā ingoa o ngā koiora kāre i te mōhiotia. Tirohia ngā pukapuka nei:

  • Which seashell? A simple guide to the identification of New Zealand seashells.
  • Native animals of New Zealand.
  • Which New Zealand bird? A simple step-by-step guide to the identification of New Zealand’s native & introduced birds.
5. Tāruatia ngā pikitia i tuhia e ngā tamariki.
6. Whakarōpūtia ngā koiora i runga anō i ō rātou whakapapa. Hei tauira, ko ngā ika ngā tamariki a Ikatere, ko ngā mokomoko ngā tamariki a Tūtewehiwehi.
7. Whakarōpūtia ngā koiora i runga anō i ō rātou momo. Hei tauira, ngā momo ika ki tētahi rōpū, ngā momo manu ki tētahi, ngā momo noke ki tētahi atu, ngā ika whai anga ki tētahi atu, te mea, te mea. Ko te titiro tēnei a te kaipūtaiao, he ara atu anō hei whakarārangi i te ao, pērā i te whakapapa o te Māori.
8. Wānangatia ngā rerekētanga me ngā ōritetanga o ngā momo rōpū e rua, arā, ko ngā rōpū whakapapa me ngā rōpū pūtaiao.

Ki runga ^


Ngā hononga

Ngā whakaputanga tā o 'Mā te Pouako'


Site map


Footer: