Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Te Wharekura Ministry of Education.

Mā te pouako navigation


Ētahi rauemi tāpiri

Ngā whetū

  • Māhutonga/Te Taki o Autahi (Alpha Crux, Southern Cross)
  • Whetūmatarau (Alpha Centuri, 2 Pointers)
  • Uruao (Pointer 1)
  • Ranginui (Pointer 2)
  • Kāhui whetū o Matariki; Waitī, Waitā, Tohetī, Tohetā rānei, Tupuarangi, Tupuanuku, Waipuna a-rangi, Ururangi (Pleiades)
  • Matakāheru (Hyades)
  • Taumatakūkū (Aldebaran)
  • Pīawai (False Cross)
  • Te Māngaroa (Long Shark, Milky Way)
  • Pukawanui (Canis major)

Ngā aorangi

  • Puanga (Rigel)
  • Tautoru (Orions Belt)
  • Pūtara (Betelgeuse)
  • Kōpū (Venus)
  • Takarua, Hinetakurua i te hōtoke, Hineraumati i te raumati (Sirius)
  • Pareārau (Saturn)
  • Autahi, Atutahi rānei (Canopus)
  • Tangaroa (Neptune)
  • Kōhua Rino (Iron Pot)
  • Te Pou Tonga ā-rangi (South Celestial Pole)
  • Matawhero (Mars)
  • Kōpūnui (Jupiter)


He maramataka

Nā Te Taura Whiri i te Reo Māori tēnei maramataka

Whiro

Kei te tauwhirowhiro te marama. He rā kino mo te tanu kai me te hī ika. He pō pai mo te patu tuna.

Tirea

He pō āhua pai mo te taruke kōura, mo te mahi tuna me te ono kai. He rangi pai mo te mahi kai moana.

Hoata

He rā tino pai mo te hī tuna, mo te kōura, mo te ono kūmara me te tanu kākano.

Ōuenuku

He rā pai mo te whakatakoto pārekereke, mo te tanu kai me te hī ika.

Ōkoro

He ra pai anō tēnei mo te tanu kai. E ngaio ana te ika.

Tamatea-kai-ariki

He rā ono kai. He kapekape te hau, he kaha te ia. He ua māna rawa e whakangehe.

Tamatea ā-ngana

He pō tēnei e ngana ana te kai a te tuna. He rā pai mo te tanu kai me te hī ika, engari kia tupato ki ngā ngaru pua me te kohu.

Tamatea-āio

He pakupaku te tuna, te ika me te kūmara i tēnei rā engari e kore e ārikarika. He rā pai mo te mahi kai moana. Kia tūpato te mahi hī moana.

Tamatea-whakapau

He pai mo te tanu kai atu i te ata ki te rā tūpoupou. Kāore e tino pai mo te hī.

Ari (roa)

He rā kino tēnei. Me nohopuku.

Huna

Kaua e ono kai. Ehara i te rā pai mo te hī. He noho mohoao te noho a te tuna me te kōura.

Māwharu

He rā tino pai tēnei mo te tanu kai, he nunui te kūmara engari he tere pirau. He rā pai mo te hī ika, he pō pai mo te tāruke, mo te hinaki.

Ōhua

He tino rā tēnei mo te ono kai.

Atua whakahaehae

Ehara i te rā pai mo te tanu kai, mo te hī rānei

Ōturu

He pō pai tēnei mo te toitoi tuna. He rā pai mo te hī ika me te tanu kai atu i te rā tū ki te rā tō.

Rākaunui

He rā tino pai. Te hua o te kai ahakoa he aha. He rā pai mo te hī ika, kāhore mo te tuna.

Rākaumatohi

He rā tino pai mo te hī ika, kaua mo te tuna. Te hua mo te kai whaikākano, matomato ana.

Takirau

Takirau māheahea, kua makohu te marama. He hua te kai, he pakupaku te kūmara, te kōura me te tuna.

Ōike

Ehara i te rangi pai mo te hī mo te tanu kai rānei.

Korekore te whiwhia

He pō kino a uta, he hau ki waho.

Korekore te rawea

Ehara i te pō pai, kāore he kai engari mo te katonga mai o te tai.

Korekore piri ki Tangaroa

He pai tēnei rā atu i te rā poutu ki te rā tō. Koinei ētahi rā pai ki te patu tuna, mo te hinaki, mo ngā momo kai katoa.

Tangaroa ā-mua

He rā pai ki te tanu kai, mo te hī ika, mo te hī tuna.

Tangaroa ā-roto

Ngā rā pai mo te hī, mo te tanu kai.

Tangaroa whakapau

He rā pai ki te hī, ki te ono kai parekereke.

Tangaroa ā-kiokio

He rā tino pai mo te patu tuna me ngā mahi hī ika, taruke, hīnaki. Tōna pai nei mo te whakatō kai.

Ōtāne

He rā pai mo te hī ika, tuna me te kōura, ko tōna pai nei mo te whakatō kai.

Ōrongonui

He rā tino pai tēnei mo te tanu kai, mo te hī ika me te patu tuna.

Mauri

Ehara i te rā pai tēnei. He oho mauri te kai, ka oma.

Mutuwhenua

Ehara i te rā me te pō pai tēnei. Kua mate te marama, kua hinapouri te ao e ai ki ngā kōrero o nehe rā.

Ngā kaupeka o te tau

Nā Tutakangahau o Maungapohatu ēnei ingoa i hoatu ki a Te Pēhi. Nā Te Taura Whiri i te Reo Māori i whakaputa.

Pipiri

Kua piri ngā mea katoa i te whenua i te mātao, me te tangata. E mārama ana tēnei ka piri tahi kia tata tētahi ki tētahi kia mahana ai.

Hōngongoi

Kua tino mātao te tangata, me te tahutahu ahi, ka pāinaina. Ko te tikanga o te Hongongoi he noho koromeke i mua i te ahi.

Here-turi-kōkā

Kua kitea te kainga a te ahi i ngā turi o te tangata. Nā te noho koromeke, ko ngā turi o te tangata ka tino rongo i te mahana.

Mahuru

Kua pūmahana te whenua me ngā otaota, me ngā rākau. Ko te wā o te tau e kīa nei ko Kōanga. Ko te tikanga o te kupu mahuru ko te tau o ngā whakaaro, ko te āta tau.

Whiringa-ā-nuku

Kua tino mahana te whenua. E whakapae noa ana, ko tēnei ko te mahanatanga o te whenua, arā, o nuku.

Whiringa-ā-rangi

Kua raumati, kua haka te rā. E whakapae noa ana, kua kaha te whiti iho o te rā i te rangi.

Hakihea

Kua noho ngā manu kei roto i te kōhanga. Ko tōna tikanga ko te hakihea he rite ki te mārakerake, ki te maroke hangehange nei. E kōrero ana mo te āhua o te whenua.

Kohi-tātea

Kua makuru te kai. Ka kai te tangata i ngā kai hou o te tau (ko te hokinga tēnei i ngā hua o te tateatanga).

Hui-tanguru

Kua tae te waewae o Rūhī ki te whenua. Ko Rūhī te wahine a Rehua, ā, ko tāna he whakaruhi i te tangata, arā, he wā whakatā, kua ngēngē noa iho i te wera.

Poutū-te-rangi

Kua hauhake te kai. He whetū tēnei e kitea ana i tēnei wā o te tau. Ko tōna ingoa Pākehā ko Altair. Ko te tino ekenga o te rā ki tōna taumata.

Paenga-whāwhā

Kua putu ngā tipu o ngā kai paenga o ngā māra. Ko te wā e paea ai ngā tata ki rahaki, arā, ko ngā whāwhātanga atu a te ringa kua paenga ki rāhaki.

Haratua

Kua uru ngā kai ki te rua, kua mutu ngā mahi a te tangata. Ko te tino tikanga o te kupu haratua he tapahi, he tārai. Tētahi atu tikanga o tēnei kupu, he whakangā.

Ki runga ^


Ngā hononga

Pāwhiria a konei mō ngā pārongo e pā ana ki te pukapuka.

Te Marautanga o Aotearoa

Ngā whakaputanga tā o 'Mā te Pouako'


Site map


Footer: