Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Te Wharekura Ministry of Education.

Mā te pouako navigation


He kupu whakataki

He kupu whakataki

He uri mātau nō Taiaroa me tana wahine tuatahi, te tuahine o Karetai, ko Hinewhareua tōna ingoa. Nō Kai Tahu, Kāti Māmoe me Waitaha rāua. E toru ngā tino waka o Te Waipounamu. Ko Uruao te waka, ko Rākaihautū te tangata. Ko Āraiteuru te waka, ko Rokoitua, ko Pakihiwitahi, ko Hape ki Tuaraki, ko Aoraki ngā tāngata. Ko Tākitimu te waka, ko Tamatea Pōkai Whenua te tangata. Ka taea pea te kī ko Uruao, ko Āraiteuru, ko Tākitimu ngā waka, ko Rākaihautū, ko Aoraki, ko Tamatea Pōkai Whenua ngā tāngata. He mea taumau te mārena i te nuinga o ngā tamariki a Rāniera rāua ko Nāni ki roto anō i a rāua ki a Kai Tahu, Kāti Mamoe, me ngā iwi o Taranaki, o Te Atiawa nui tonu. I runga i tērā i whai pānga atu anō ki roto o Ngāti Toa Rangatira, o Ngāti Raukawa me Whanganui, arā, ko Te Ātihaunui-a-Pāpārangi, Ngāti Hauiti me Ngāti Tūwharetoa. Ko ētahi i moe, me kī, ki waho. Ko Rāniera II i moe ki roto i ngā tātai rangatira o Ngāti Kahungunu, ki te mokopuna a Te Hāpuku. Ko Pōhau, i te matenga o tana wahine tuatahi, a Tini Taiaroa (karangatanga tuahine ki a ia, he taumau), ka moe ia ki roto o Ngāti Porou, ki tōku kuia, ki a Merekaraka Kaaka Materoa Poito (Boyd). I nāianei kua toro atu ngā peka o te whānau ki ngā iwi o te motu, otirā o te ao.

Nā Tāmati (Tame) Rangiwahia Erihana te tono ki te Uniana Whutupōro o Aotearoa kia pango te poraka, kia mau hoki te rau ponga ki te uma. Nāna anō te tono kia utua ngā kaitākaro. Ko ia tētahi o ngā kaitākaro i runga i te tīma i haere ki Ingarangi i te tau 1888. Ko ia anō te kapene o te tīma i haere ki Ahitereiria i te tau 1893. I tuhi ia i tētahi o ngā pukapuka tuatahi mō te kēmu whutuporo, ko The Art of Rugby Football te ingoa. Ko ia te Māori tuatahi kia whakawhiwhia ki te tohu rōia. I mate ia i te tau 1904.

He nui ngā uri o Rāniera rāua ko Nāni kua eke ki te taumata o ā rātau momo tākaro i roto i ngā tau – ko Tame tētahi; ko Pōhau i uru ki te tīma Māori i ngā tau 1911 me 1913; ko te pāpā o Riki, ko Rāniera i tākaro mō Waitaha hei poutaka, ā, i uru ki ngā whakamātautau mō ngā Pango Katoa; ko tōku pāpā ko Tame i uru ki te tīma o Aotearoa mō te kēmu whutupōro hoki; ko tōku teina ko Rhys i eke ki te tīma Māori; ko Brenda Ellison i roto i te tīma pahiketeporo wahine; ko Kevin rāua ko Howie Tāmati i roto i te tīma rīki, me ētahi atu o te whānau Tāmati – ko te pāpā tonu o Howie, ko Kingi, i uru ki ngā Kiwi. Kei te haere tonu taua āhuatanga i tēnei wā – kātahi anō a Tāmati Erihana, te mokopuna a Boyd, ka hoki mai i Ingarangi i te taha o tōna tīma, Ngā Toa Kei Raro i te Rua Tekau mā Tahi ngā Tau, me te ipu o te ao. Heoi, ka nui tēnā.

Tukuna ngā tamariki kia kōrero kia rongo ai rātou i ā rātou kōrero. Tukuna ngā tamariki kia rangahau kia puta ai he rongonga hou. Tukuna ngā tamariki kia raranga whāriki kei reira hoki te mauri. Me whakamārama tēnei rerenga kōrero.

Ngā whaipānga o tēnei pukapuka ki ngā whakaritenga a te NCEA.

Ko tēnei rauemi aromatawai e kīia nei 'Rapu Whakaari ataata', ka pā ki te Paerewa Paetae 1.5 o Aotearoa, taumata paetae 'Te Reo Rangatira'. Me mātakitaki te ākonga i tētahi tākaro whutupāoro, poi tarawhiti, poitūkohu, rīki rānei. Me matatau rātou ki ngā kupu e hāngai ana ki te tākaro kua whiriwhiria e rātou. Ka āhei rātou ki te mātakitaki i taua tākaro i runga rīpene ataata, pouaka whakaata, i te wā e tākarotia ana rānei te kēmu. Nō Te Kete Ipurangi ēnei kaponga kōrero. Ngā whakaritenga: tākaro whutupāoro Amerikana, ngā ture o te kēmu, te pūtake o te ingoa All Blacks, ngā toa tākaro o tēnei whānau rongonui.

Ko ngā tātai uauatanga: TRR 1/2, 1/3, 1/5, 1/6, 2/5, 2/6, 3/5, 3/6 mā te kaiwhakaako e whiriwhiri. Ēnei mea katoa kei ngā taunakitanga kei ngā whakawākanga: ko ngā tohu whiwhinga, kaiaka, kairangi.

Ki runga ^


Ngā hononga

Pāwhiria a konei mō ngā pārongo e pā ana ki te pukapuka.

Te Marautanga o Aotearoa

Ngā whakaputanga tā o 'Mā te Pouako'


Site map


Footer: