Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Te Tautoko Ministry of Education.

Mā te pouako navigation


2. Ka tau te kupu ki te niupepa

Ka kapi katoa i runga i tēnei whārangi ngā take e whai ake nei. Ki te heke haere ki tētahi pū take, pāwhiria te hononga e hāngai ana:

Whenu: Whakarongo

Te kawenga

  • Rangahau: Whakarōpūhia ngā ākonga. He kaupapa kōrero ā-waha tēnei. Ko te mahi a ngā ākonga he whakarongo ki te ākonga e kōrero ana. Kohikohia ngā momo tuhinga pēnei: pānui ā-kura, waea whakaahua, niupepa, tuhi ā-waea pūkoro. ka kōrero ia rōpū, ia rōpū mō ngā rerekētanga, mō ngā painga, me ngā uauatanga o ēnei momo tuhinga.
  • Whakamahi tētahi tiro whānui o ngā momo tuhinga ka pānuihia e tēnā, e tēnā o koutou. Ko wai e pānui ana i ngā momo tuhinga? Pātai atu ki ō koutou kaumātua/pakeke, mātua, tuākana, tēina, hoa rānei.
  • Whakawhiti kōrero. He aha te kaupapa matua o te niupepa?

 Aromatawai

  • Ka taea e te ākonga te tāutu ngā mahi ōrite me ngā mahi rerekē i roto i ngā momo tuhinga.
  • Ka taea e te ākonga te tāutu ko wai te hunga e whakamahia ana ēnei momo pānui.
  • Ka mārama te ākonga ki tēnei hanga, te niupepa.

Whenu: Kōrero

Te kawenga

  • Mahi ā-rōpū: Whakatauritehia ngā kaupapa o ēnei niupepa, arā, ko te rohe, te wā, ngā take, me ētahi atu āhuatanga.
    o Te karere o Niu Tireni
    o Te puke ki Hikurangi
    o Te kōpara
  • Mahi ā-rōpū: Tokowhā ngā ākonga ki ia rōpū. He kaupapa motuhake tō ia rōpū. Anei ētahi kaupapa motuhake e whā: te kura, te tāone, Aotearoa, te ao. i ia ata, ko te mahi a ngā ākonga he hui tahi i roto i ō rātou rōpū, ka kōrero tēnā ākonga me tēnā ākonga mō te kaupapa motuhake o tōna rōpū. Ka ahu mai ā rātou kōrero mai i ngā niupepa, te reo irirangi, te pouaka whakaata, te ipurangi, te waha, te aha atu rānei. Ka mutu ana te wiki, hurihia te kaupapa. Kei te whenu whakaatu te whakatinanatanga o tēnei kawenga, arā, ka tuhia ngā kōrero hei pūrongo niupepa.

 Āpitihanga 1 – Ngā āheinga reo

  1.  Peha: Inā hoki .../ Otirā.../ Heoi anō ...(Kōeke 4)
  2.  Poroporoaki: Noho ora mai./Noho mai rā./Noho ake rā./Noho iho rā. (Kōeke 3)
  3.  Whakatairanga: Tau kē koe./Āe mārika! (Kōeke 3) Kei reira! (Kōeke 4)
  4.  Whai māramatanga: Kia āta mārama ai ...(Kōeke 5)

 Aromatawai

  • Ka taea e te ākonga te whakaatu i te āhua o ngā niupepa.
  • Ka taea e te ākonga te kōrero ahakoa te kaupapa.

Whenu: Pānui

Te kawenga

  • Mā ngā ākonga tō rātou ake niupepa e hanga – mā rātou ngā pūrongo, ngā whānautanga me ngā mate, ngā reta ki te ētita, ngā mahi hākinakina, te aha atu rānei e tuhi.
  • Whakatauritehia a Toi Te Kupu ki ngā niupepa tawhito.
  • Tāutu te āhuatanga o ngā pūrongo – rerenga kōrero, ko wai, āhea, i hea, he aha, kei hea, me pēhea rānei.

 Aromatawai

  • Ka taea e ngā ākonga te mahi tahi hei hanga niupepa.
  • Ka taea e te ākonga te whakataurite ētahi niupepa e rua.
  • Ka taea e te ākonga te tāutu te āhuatanga o te niupepa.

Whenu: Tuhituhi

Te kawenga

  • Whakamahi ngā momo tuhi mō te niupepa. I roto i te pūrongo me tuhi: ko wai kei te kōrerohia, kei whea te kaupapa e kōrerohia ake nei, nōnahea te kaupapa i tū ai, āhea e tū ai rānei, he aha te ariā matua o tēnei pūrongo. Mā te whakautu i ēnei tū momo pātai e tino mārama ai ngā tuhituhi a te ākonga.

 Aromatawai

  • Ka taea e te ākonga te tuhi pūrongo mō te niupepa.

Whenu: Mātakitaki

Te kawenga

  • Mahia tētahi pukapuka uiui. Mahi takirua. Whakaaturia ngā whakautu i roto i te pūrongo.
  • Tirohia ngā momo niupepa. Hangaia he wātaka e whakaatu atu ana i tētahi o ngā kaupapa kua roa e kōrerohia ana kei roto i te niupepa.

 Aromatawai

  • Ka taea e te ākonga te whakamārama te āhuatanga o tētahi atu tangata, me te tuhi i tētahi pūrongo pono.
  • Ka taea e te ākonga te whakaraupapa kōrero niupepa.

Whenu: Whakaatu

Te kawenga/Aromatawai

  • Hangaia he niupepa mai i ngā kōrero kua kohikohia e ngā ākonga. Tāia.

Anei tētahi tauira hei āwhina i ngā ākonga ki te tuhi pūrongo. Mā te whakautu i ngā pātai e rārangi mai nei te pūrongo e whai kiko ai, e mārama ai hoki.

He pūrongo

He aha te kaupapa?

He aha te wā?

Kei whea te kaupapa?

Ko wai kei te pāngia e tēnei kaupapa?

Ko wai kei te pana i tēnei kaupapa?

He aha ai?

Ngā hononga ki ētahi atu rauemi āwhina

Ngā niupepa

  • E ono ngā whakaputanga i te tau. He mea utu nā te kāwanatanga. He reo Māori katoa.
  • He mea whakaputa nā Te Puni Kōkiri. Ko te nuinga he reo Ingarihi, tērā ētahi pūrongo reo Māori kei roto. Ki te hia kape koe, tono atu ki Te Puni Kōkiri. He mea utu nā te kāwanatanga.
  • He mea whakaputa nā Te Taura Whiri i te Reo Māori. He reo Māori katoa. Ki te hia kape koe, tono atu ki Te Taura Whiri i te Reo Māori. He mea utu nā te kāwanatanga.
  • Ko tēnei te reo pānui o te waka o Mātaatua. He reo-rua tēnei niupepa. Ki te hia kape koe, tono atu ki a Pū Kāea. Pū Kāea, PO Box 161, Kingsway Mall, King Street, Whakatāne. Wāea: 07 307 2178, Wāea whakaahua: 07 307 2328.
  • Ko te reo pānui o te rohe o Tūranganui-a-Kiwa.

Ngā pukapuka

Orbell, M., ed (2002). Reta ki te Maunga/Letters to the Mountain: Māori Letters to the Editor, 1898–1905. Auckland: Reed.

Kaa, Te Ohorere and Wiremu, eds, (1994). Ngā Kōrero a Reweti Kohere Mā. Wellington: Victoria University Press. Curnow, J., Hopa, N., McRae, J., eds, (2002). Rere Atu, Taku Manu! Discovering History, Language and Politics in the Māori-language Newspapers. Auckland: Auckland University Press.

He paetukutuku

Kei te paetukutuku kei raro iho nei, ngā niupepa reo Māori o neherā.

Kohikohinga Niupepa Māori

Ki runga ^


Ngā hononga

Pāwhiria a konei mō ngā pārongo e pā ana ki te pukapuka.

Te Marautanga o Aotearoa

Ngā whakaputanga tā o 'Mā te Pouako'


Site map


Footer: